Psihijatrija


Da bi mogli slati poruke na forum trebate se prijaviti. Novi korisnici mogu se registrirati ovdje. Molimo vas da prije registracije pročitate Pravila za korištenje foruma.

Broj tema: 667 | Broj poruka: 1506

Forum nije u funkciji!

No pregled objavljenih poruka Vam pruža veliki broj korisnih informacija iz navedenog područja.


ne znam kako dalje...


Autor Poruka

lidija

22.12.2004. 22:03

Poštovani,

imam 24 godine i već duže vrijeme patim od simptoma koje povezujem s depresijom. Mislim da mi je ona povremeni pratioc još iz srednjoškolskih dana, ali se u zadnje 4 godine ustalila. Završila sam fakultet u roku, imam dobrog dečka i obitelj, prijatelje...ali sam usprkos tome, užasno nesretna i razočarana u sebe. Razočarala sam se u fakultet strahovito, nije mi pružio toliko željeno znanje (riječ je o umjetničkom fakultetu), već samo hrpu nebuloza i u meni ostavio osjećaj nemoći i bijesa.Slovila sam za vrlo talentiranu osobu,a sad me duša me boli kad pomislim kako moji vršnjaci vani ne samo da imaju stečeno znanje, već i perspektivu za posao,sve ono meni uskraćeno. Tražim posao već godinu dana, nitko me ne želi uzeti zbog navedenog faksa. Bezvoljna sam, svaki tuđi komentar doživljavam kao napad, imam napadaje plača, te suicidalne misli gotovo svakodnevno, mada ih nemam hrabrosti ispuniti. Svoje ne opterećujem time, jer imaju dovoljno drugih problema.
Ono što me također pogađa jest ljubomora koju osjećam prema svojim prijateljima, čak i dečku, ne mogu se veselit njihovim uspjesima, već samo pomišljam kako ja nemam vlastite. Smatram se nesposobnom da bilo što pokrenem u životu, i mogu se okarakterizirat kao osoba koju nitko ne zamjećuje niti pamti. Veliko zlo je i u tome što sam po prirodi nenametljiva i povučena, nimalo agresivna.
Imam veliku potrebu za samokažnjavanjem, tako da se često omalovažavam pred drugima, govoreći da sam "govno od čovjeka", "niškoristi" kako bi bilo bolje za sve "da me nema" i sl.. Doktorica mi je prepisala Helex, kojeg uzimam po potrebi kad mi dođe "kriza". Moramistaknuti da takve krize nemam cjelodnevno, javljaju mi se kroz neki događaj, nečiju kritiku...nakon čega krene ta \"bujica\", a tada bih, doslovce, htjela "iz kože iskočit"... dok sam ostatak vremena sasvim srdačna, duhovita, onakva kakvom bih htjela biti stalno...
Molila bih vas da me uputite na neku ustanovu gdje bih mogla potražit pomoć, jer se bojim svakog sljedećeg razočaranja u životu, jer mislim da neću moći izdržati...
Unaprijed zahvaljujem, L.

Prof. dr. sc. V. Folnegović Šmalc

17.03.2005. 12:50

Ako čovjek nije agresivan " na Van" može biti agresivan prema sebi ili naprosto pasivno agresivan , ne veseli se tuđim uspjesima.O tome i drugim stvarima koje Vas muče bilo bi dobro da porazgovarate sa psihijatrom ( ponajprije psihoterapeutom koji će eventualno uključiti i medikamentoznu terapiju osobito poradi Vaših suicidalnih misli).Javite se svom nadležnom psihijatru koji će odrediti koji oblik liječenja bi Vam najbolje odgovarao ta Vas dalje uputiti.