Dijabetes obilježava djelomičan ili potpun izostanak proizvodnje inzulina u tijelu. Ako bolujete od dijabetesa tipa 2 (stari naziv: o inzulinu neovisan dijabetes), znači da vaša gušterača izlučuje inzulin, ali u manjim količinama nego što je potrebno ili inzulin koji proizvedete ne funkcionira pravilno (neosjetljivost mišića na inzulin). Posljedica je povišena razina šećera u krvi.
Dijabetes tipa 2 obično se polako razvija u odraslih. U početku se može liječiti dijetom i tjelovježbom, ali kasnije je liječenje potrebno nastaviti tabletama i/ili injekcijama inzulina. Dijabetes tip 2 obično pogađa ljude iznad 35. godine. Najčešće počinje u šezdesetima, vrlo često bez simptoma pa se otkrije tek nakon nastalih kroničnih komplikacija. 80-90% oboljelih ima prekomjernu tjelesnu težinu.
Uzroci obolijevanja od dijabetesa tipa 2 mogu se razlikovati od osobe do osobe. U većini slučajeva uzrok je nepoznat, ali u nekim slučajevima može se pripisati posebnim genetičkim oštećenjima.
Zapravo u većini slučajeva korijen je pronađen u genetskoj osnovi zato što je dijabetes tipa 2 nasljedna bolest u obitelji. Način života također je važan faktor koji utiče na razvoj bolesti u osoba sa sklonošću obolijevanja od dijabetesa tipa 2. Dijabetes je češći u osoba koje premalo vježbaju, jedu masnu ili visokokaloričnu hranu ili su pretile. Uz to su povišen krvni tlak, povišene razine lipida, dijabetes u trudnoći, policistična bolest jajnika, poremećena tolerancija glukoze isto faktori rizika za razvoj dijabetesa tipa 2.
Kada vam je dijagnosticiran dijabetes tip 2, cilj bi vam trebao biti održavanje glukoze u krvi pod nadzorom. To će vam pomoći da se osjećate dobro, normalno živite i izbjegnete kronične komplikacije povezane s dijabetesom.
Rizik razvijanja komplikacija se povećava ako je razina glukoze u krvi iznad 7 mmol/l prije obroka ili ako je glukoza u krvi sat do dva nakon jela viša od 8 mmol/l.
Zapamtite da će svako poboljšanje vrijednosti glukoze u krvi smanjiti mogućnost komplikacija. Da biste održali šećer u krvi pod nadzorom morate činiti ono što je nekada vaše tijelo činilo automatski. Svrha je oponašati djelovanje inzulina kakvo je bilo prije nego što ste oboljeli od dijabetesa i održavati razinu šećera u krvi što bližu normali. Možda ćete biti u mogućnosti bolje iskoristiti inzulin koji vaše tijelo još proizvodi tako što ćete poboljšati svoju prehranu i prilagoditi vrijeme obroka te s pomoću vježbanja i smanjenja težine ako je to potrebno.
Ako te mjere ne budu dovoljne, bit će potrebno uzimati lijekove koji povećavaju proizvodnju inzulina ili osjetljivost na inzulin. Ako oni nisu učinkoviti, ili ako vam je tijelo pod stresom koji uključuje i bolest, možda će vam biti potrebne injekcije inzulina.
Urin nastaje u bubrezima filtracijom krvi. Bez dovoljno inzulina količina šećera u krvotoku raste do visoke razine. Kad se to dogodi, dio šećera odlazi kroz bubrege u urin. Šećer koji odlazi u urin sa sobom odnosi mnogo vode. To vas čini jako žednima. Pijete mnogo tekućine i često mokrite.
Hipoglikemija doslovno znači "niski šećer u krvi". Hipoglikemija nastupa kada šećer u krvi padne ispod 3 mmol/l.
Ako iskusite hipoglikemiju, vjerojatno ćete imati neke od ovih simptoma: osjećaj slabosti, pospanost, zbunjenost, znojenje, drhtavicu, glad, uznemirenost, iritiranost i vrtoglavicu. Možete gubiti koncentraciju i problijediti. U jako teškim slučajevima osoba može izgubiti svijest, pa čak i pasti u komu. Možda nećete iskusiti sve te simptome jer svatko se osjeća drukčije pri nedostatku šećera u krvi. Važno je da naučite osobne znakove upozorenja i znate što poduzeti. Važan je aspekt hipoglikemije biti svjestan da, ako imate česta ponavljanja, možete postati manje osjetljivi na simptome. Zašto do toga dolazi još nije razjašnjeno, ali ta bi pojava vas ili nekog drugog mogla dovesti u opasnost.
Hipoglikemija je opasna za dijabetičare tipa 2 u slučaju da svoje stanje liječe određenim tabletama ili injekcijama inzulina. Čak i tada hipoglikemija se može izbjeći prelaženjem na drukčiji način prehrane. Nedavno su razvijeni lijekovi koji vam dopuštaju da prilagodite svoje liječenje stilu života i prehrambenim navikama, a ne obrnuto. Oni će poboljšati nadzor šećera u krvi i olakšati vam život. Ti su noviji lijekovi, kao što je repaglinid, kratkodjelujući i djeluju samo u vrijeme obroka i odmah nakon obroka. Manja je mogućnost da izazovu hipoglikemiju, jer u razdoblju između obroka lijek više nije aktivan.
Dakako, u slučaju nekih oblika liječenja možete osjetiti simptome niske razine šećera u krvi ako preskočite ili odgodite obrok, ili jednostavno ne jedete dovoljno. Pretjerano vježbanje ili uzimanje velike količine tableta za liječenje dijabetesa također vas dovodi u opasnost, kao i uzimanje većih količina alkohola. Uz to i lijekovi koji se koristite za liječenje drugih bolesti mogu povećati opasnost od hipoglikemije zbog svog utjecaja na razinu šećera u krvi. Obavijestite liječnika ili ljekarnika da uzimate lijekove za liječenje šećerne bolesti (antidijabetike) kad vam propisuju druge lijekove.
Ako osjetite da vam je pala razina šećera u krvi trebali biste odmah pojesti ili popiti nešto što sadržava šećer. Možda vam je doktor preporučio da uzmete 10 - 20 grama brzodjelujućeg šećera. To bi otprilike bilo od četiri do šest kockica šećera ili 200 ml narančina soka. Ako je do vašega sljedećeg obroka više od sat vremena trebali biste pojesti i sendvič ili keks. Ako se ne budete osjećali bolje u idućih 15 - 30 minuta provjerite svoj šećer u krvi. Ako je i dalje nizak, uzmite još brzodjelujućeg šećera da vam šećer u krvi ne padne tako nisko da si više ne možete sami pomoći.
Šećer u krvi može vam pasti tako nisko da ćete biti odveć smeteni da si pomognete. Zato je važno da naučite svoje bližnje kako da vam pomognu. Trebaju vas natjerati da pojedete kockice šećera, popijete nekakav sok ili uzmete bilo koji oblik brzodjelujućeg šećera ako ste još pri svijesti. Ako vam šećer u krvi padne tako nisko da se onesvijestite, vaši bližnji bi vam trebali dati injekciju glukagona i nazvati hitnu pomoć. Kada se probudite, trebat će vam sendvič ili sok.
Evo nekoliko općenitih savjeta kako izaći na kraj s hipoglikemijom. Uvijek sa sobom nosite kockice šećera i piće s brzodjelujućim šećerom. Svoju dijabetičarsku iskaznicu uvijek nosite uza se. Recite svojim bližnjima kako vam mogu pomoći ako vam padne šećer u krvi. Kontrolirajte šećer u krvi redovito, osobito ako sumnjate na hipoglikemiju, te jedite, vježbajte i strogo se držite dijete.
Ako prepoznate simptome hipoglikemije, možete se s njom nositi jednostavno uzimajući šećer. Ako mislite da vam je šećer u krvi nizak, ne biste trebali voziti automobil. Izbjegnite svaku mogućnost nesvjestice za volanom i mogućnost ozljeđivanje ostalih sudionika prometa. Izbjegavanje hipoglikemije u interesu je svih.
Do hiperglikemije dolazi kada je razina šećera u krvi viša od uobičajene. Do nje može doći nakon obilna obroka ili u razdoblju bolesti. Hiperglikemija obično nije opasna ako je razdoblje povišenja razine šećera u krvi kratko. U protivnom, dulja razdoblja povišena šećera u krvi mogu dovesti do ozbiljnih dijabetičkih komplikacija. Gotovo uvijek sami možete sniziti svoj šećer u krvi.
Visoka razina šećera u krvi čini vas žednima i češće urinirate. Možda ćete se osjećati gladnije nego inače. Češće ćete se osjećati umornima i pospanima. Možda će vam vid biti zamućen i imat ćete grčeve u nogama. Simptomi su slični i onima koji upućuju na dijabetes. Mjerite šećer u krvi. Ako je šećer u krvi često previsok, možda biste s liječnikom trebali razgovarati o promjeni načina liječenja.
Šećer u krvi raste ako se ne pridržavate uputa za liječenje ili ako su vam obroci preobilni, posebice ako je hrana bogata ugljikohidratima. Također šećer u krvi može porasti ako ste bolesni i imate vrućicu, ako vježbate manje nego obično ili ako ste izloženi tjelesnom ili psihičkom stresu. Šećer u krvi raste i neposredno uoči mjesečnice. Pridržavanje ustaljenoga dnevnog rasporeda pomaže pri održavanju razine šećera u krvi. Neki tipovi liječenja dopuštaju vam veću fleksibilnost u svakodnevnom životu.
Pronalaženje ravnoteže između prehrane, tjelovježbe i davanja inzulina ključ je dobra i zdrava života s dijabetesom. Samokontrola znači da sami pazite na svoj šećer u krvi i aktivno sudjelujete u vlastitom dijabetičkom liječenju. To je važno zato što mnogo toga što činite u svojoj svakodnevici utječe na vaš šećer u krvi. Vi sami svakodnevno dajete injekcije inzulina. Vi odlučujete što i kada jedete. Vi birate kako i koliko vježbate. Vi sami uzimate svoje lijekove.
Dobra kontrola šećera u krvi učinit će da se osjećate bolje u svakodnevnom životu. Kada vam je šećer ili prenizak ili previsok ne osjećate se dobro, osjećate umor i nelagodu. Dobra kontrola također pridonosi sprečavanju kroničnih komplikacija. Nedavno razvijene smjernice za liječenje dijabetesa tipa 1 definiraju primjerenu kontrolu dijabetesa kao razinu glukoze u krvi koja je prije jela niža od 6,5 mmol/l, a sat - dva nakon jela niža od 8,0 mmol/l . Prije no što idete na spavanje glukozu održavajte između 6,0 - 7,5 mmol/l kako biste izbjegli noćnu hipoglikemiju.
Šećer u krvi možete mjeriti na dva načina - pomoću trakica za okularno mjerenje ili s pomoću glukometra. U oba slučaja potrebno je izvaditi kap krvi iz jagodice prsta i staviti ju na trakicu za testiranje. Nakon kratkog vremena boju trakice možete usporediti s bojama na bočici za trakice. Ako se koristite glukometrom rezultat će se prikazati automatski. Testiranje glukometrom je preciznije.
Kako veći dio života provodimo u stanju nakon obroka, tzv postprandijalnom stanju (natašte smo samo 4-6 sati tijekom spavanja), jasno je da o razini šećera nakon obroka ovisi i pojava komplikacija šećerne bolesti. Bolesnicima sa šećernom bolešću, bez obzira da li se liječe tabletama ili inzulinom preporuča se stoga mjeriti šećer u krvi ne samo natašte, kao što je uglavnom uobičajeno, već i 2 sata nakon doručka, ručka, ili večere. Pri tome se uočava da je najviši porast razine glukoze u krvi nakon doručka, a najmanji nakon ručka, iako je ručak obično najobilniji obrok. Bolesnici čije su vrijednosti šećera u krvi iza obroka manje od 8 mmol/l imaju manji rizik od komplikacija.
Na temelju izmjerenih vrijednosti šećera u krvi vrši se odabir najprimjerenijeg liječenja za pojedinog bolesnika kojim se nastoji djelovati i na takve postprandijalne poraste razine glukoze u krvi. Koriste se pripravci inzulina kraćeg djelovanja (oko 4 sata) koji se daju prije glavnih obroka ili neposredno uz njih, a omogućavaju ljudima s brojnim radnim obavezama slobodu u rasporedu obroka. I među tabletama za liječenje šećerne bolesti također postoje takve koje se uzimaju uz obroke i s kojima se nastoje ublažiti izraziti porasti razine glukoze u krvi koji nastupaju nakon obroka.
Kontrola i liječenje postprandijalne glikemije smatraju se danas nužnim u postizavanju zadovoljavajuće regulacije šećerne bolesti. Da biste donijeli pravilne odluke o liječenju, bilo bi dobro da šećer u krvi mjerite prije i nakon tjelovježbe, kad god posumnjate da vam je šećer u krvi nizak ili visok i kada ste bolesni.
Najvrjednije podatke dobit ćete ako mjerite šećer u krvi prije i dva sata nakon obroka, prije spavanja i negdje oko tri sata ujutro. Bilo bi poželjno takav 24-satni profil provoditi svaka dva do tri tjedna. Razgovarajte s liječnikom ili medicinskom sestrom o tome kako često biste to trebali provoditi.
HbA1c mjera je količine šećera vezane uz hemoglobin u crvenim krvnim zrncima. Iz tog razloga HbA1c koristan je pokazatelj vaše cjelokupne kontrole šećera jer prikazuje kako je vaš šećer u krvi nadziran tijekom protekla 3 mjeseca. Normalnim razinama HbA1c smatraju se one niže od 6,5%, ali prihvatljive su i one do 7%.
Testiranje urina na šećer govori vam mnogo manje o vašem stanju nego mjerenje šećera u krvi. Testiranje urina pokazat će vam samo da li je razina šećera u krvi viša od 10 mmol/l. Ne može vas upozoriti na hipoglikemiju. Testiranje urina ukazuje vam samo na razinu šećera u krvi u trenutku nastanka urina. To dakako nije dovoljno ako želite znati kakav vam je šećer u krvi u času mjerenja.
Ako imate ketone u urinu, to znači da vaš dijabetes nije pod nadzorom. Visoke razine ketona mogu dovesti do ozbiljna stanja koje se naziva ketoacidoza. Ketoni u urinu signaliziraju opasnost i znak su da morate odmah djelovati kako biste spriječili probleme.
Dnevnik samokontrole je dobar način praćenja rezultata mjerenja šećera u krvi. U dnevnik unesite rezultate mjerenja zajedno s datumom i vremenom mjerenja te vremenom obroka. Obvezno navedite dozu lijeka koju ste uzeli. Dobra je ideja unositi osobne bilješke o tome što je utjecalo na šećer u krvi, kako ste se osjećali i što ste poduzeli da biste šećer u krvi održali pod kontrolom. Dnevnik uvijek nosite na preglede liječniku.
Nakon određenog broja godina s dijabetesom u nekih se ljudi razviju određeni karakteristični problemi s očima, bubrezima, živcima i nogama. Osjetljivost na srčane bolesti i visoki krvni tlak također je povećana. Da bi se pomoglo spriječiti takve komplikacije, važno je održavati šećer u krvi što je bliže moguće normalnim vrijednostima.
Zadnja izmjena: 03.05.2024.
Četrnaest posto ljudi u svijetu, više od 800 milijuna, sada boluje od dijabetesa, što je udvostručenje globalne stope šećerne bolesti od 1990. godine, pokazuju nove statistike.
Nedavno istraživanje pokazalo je da dijabetes nije samo glavni čimbenik rizika za parodontitis, već da je odnos između ta dva stanja dvosmjeran, što znači da oba utječu jedno na drugo i pogoršavaju ga.
