Inzulinska rezistencija kao promjenjivi čimbenik kardiovaskularnog rizika

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti u svijetu. Procjenjuje se da su odgovorne za smrt čak 17,9 milijuna ljudi svake godine, što čini 32% od ukupnog broja umrlih. Višestruki su čimbenici rizika za oboljenje i smrt od kardiovaskularnih bolesti, jedan od kojih je i inzulinska rezistencija. U studiji objavljenoj 2003. godine prikazan je njezin učinak na incidenciju kardiovaskularnih događaja u ispitanika s visokim kardiovaskularnim rizikom. Tijekom petogodišnjeg praćenja, bolesnici s inzulinskom rezistencijom imali su veći relativni rizik od infarkta miokarda, moždanog udara ili smrti od koronarne bolesti srca u usporedbi s ispitanicima bez inzulinske rezistencije, neovisno o tome jesu li bolovali od šećerne bolesti. 

Inzulinska rezistencija

Inzulinska rezistencija pojam je koji ljudi često miješaju sa šećernom bolesti (dijabetes). Iako postoji poveznica šećerne bolesti i inzulinske rezistencije, ona je zapravo naziv za stanje oslabljenog odgovora stanica mišića, jetre i masnog tkiva na inzulin zbog čega je otežan ulazak glukoze iz krvi u stanice. U početku gušterača to može nadoknaditi proizvodnjom inzulina u većim količinama, ali kada potreba za inzulinom postane prevelika najprije dolazi do razvoja predijabetesa, a zatim i šećerne bolesti. Inzulinska rezistencija etiološki je osnovni poremećaj metaboličkog sindroma, a smatra se i čimbenikom rizika za nastanak ne samo kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti, nego i šećerne bolesti, arterijske hipertenzije, dislipidemije, neurodegenerativnih bolesti i drugih stanja. Sama inzulinska rezistencija, često prisutna godinama prije postavljanja dijagnoze šećerne bolesti, subklinički šteti krvnim žilama, čak i u odsutnosti hiperglikemije.

Kardiovaskularni čimbenici rizika

Čimbenici rizika za kardiovaskularne bolesti mogu se podijeliti na nepromjenjive i promjenjive. U nepromjenjive čimbenike rizika ubrajamo spol i dob (muškarci iznad 45 godina, žene iznad 55 godina, ili žene u prijevremenoj menopauzi bez nadomjesne terapije estrogenom) te pozitivnu obiteljsku anamnezu (prijevremena smrt uslijed koronarne bolesti, infarkta miokarda ili iznenadne smrti u dobi prije 55 godina starosti bliskih muških srodnika ili 65 godina starosti ženskih članova obitelji). Najznačajniji promjenjivi čimbenici rizika su: arterijska hipertenzija, hiperlipidemija, pušenje, metabolički sindrom, pretilost, nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost, inzulinska rezistencija te šećerna bolest. Među njima su najrašireniji pušenje, arterijska hipertenzija i hiperlipidemija, a posljednjih desetljeća u porastu je učestalost pretilosti i šećerne bolesti. 

Prevencija kardiovaskularnih bolesti

Najbolji način za smanjenje rizika od oboljenja i smrti od kardiovaskularnih bolesti je prevencija, odnosno djelovanje na spomenute promjenjive čimbenike rizika. To uključuje promjenu životnih navika (prestanak pušenja, redovitu tjelesnu aktivnost, zdraviju prehranu, redukciju tjelesne mase…), ali i dobru kontrolu arterijske hipertenzije, šećerne bolesti i dislipidemije. Pozitivna promjena već samo jednog čimbenika rizika najčešće rezultira pozitivnim promjenama i u drugim jer većina ovih stanja dijele mehanizme nastanka. 

Zaključak

Inzulinska rezistencija i kardiovaskularne bolesti zapravo su dio istog začaranog kruga čiji opseg raste iz godine u godinu. Pretpostavlja se da ćemo se po završetku COVID-19 pandemije suočiti s pandemijom šećerne bolesti i kardiovaskularnih bolesti. Promjene u životnim navikama počinju u ordinaciji liječnika obiteljske medicine pravilnom edukacijom, medicinskom pismenošću i postavljanjem zdravstvenih ciljeva. Same promjene zahtijevaju samodisciplinu i volju te uključuju svakodnevni rad i trud dok nam zdrav život ne postane navika. Cilj liječenja trebao bi biti sprečavanje kroničnih komplikacija koje i predstavljaju najveći teret bolesniku, ali i cjelokupnom zdravstvenom sustavu. Osim navedenog, korisne su i javnozdravstvene akcije kojima je cilj prevencija i sprječavanje razvoja bolesti. U razdoblju od rujna 2020. do ožujka 2022. godine, u organizaciji ljekarne Fett u Suhopolju, proveden je projekt "Znanjem do prevencije metaboličkog sindroma i sprječavanja kardiovaskularnih rizika" koji je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda, a u sklopu kojeg su provedene edukacije zdravstvenog osoblja i opće populacije te akcije u svrhu ranog otkrivanja rizičnih kardiovaskularnih čimbenika.

Literatura:

1. https://www.who.int/health-topics/cardiovascular-diseases
2. Moller DE, Kaufman KD. Metabolic Syndrome: A Clinical and Molecular Perspective. https://doi.org/101146/annurev.med56082103104751 [Internet]. 2004 [cited 2022 Feb 1];56:45–62. Available from: https://www.annualreviews.org/doi/abs/10.1146/annurev.med.56.082103.104751
3. Adeva-Andany MM, Martínez-Rodríguez J, González-Lucán M, Fernández-Fernández C, Castro-Quintela E. Insulin resistance is a cardiovascular risk factor in humans. Diabetes Metab Syndr [Internet]. 2019 Mar [cited 2022 Feb 7];13(2):1449–55. Available from: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/31336505/
4. Hanley AJG, Williams K, Stern MP, Haffner SM. Homeostasis Model Assessment of Insulin Resistance in Relation to the Incidence of Cardiovascular Disease The San Antonio Heart Study. Diabetes Care [Internet]. 2002 Jul 1 [cited 2022 Feb 7];25(7):1177–84. Available from: https://diabetesjournals.org/care/article/25/7/1177/21630/Homeostasis-Model-Assessment-of-Insulin-Resistance
5. Robins SJ, Rubins HB, Faas FH, Schaefer EJ, Elam MB, Anderson JW, et al. Insulin Resistance and Cardiovascular Events With Low HDL Cholesterol: The Veterans Affairs HDL Intervention Trial (VA-HIT). Diabetes Care [Internet]. 2003 May 1 [cited 2022 Feb 7];26(5):1513–7. 

Sadržaj članka isključiva je odgovornost Ljekarne Fett.