Tko obolijeva od aortne stenoze?

Postoje prirođeni oblici aortne stenoze (kongenitalna aortna stenoza), tj. oni koji su prisutni od rođenja. To je razmjerno rijetko. U prošlosti je često aortna stenoza bila posljedica preboljele upale srčanog zaliska u mladosti (reumatska groznica), ali je to danas s obzirom na znatno naprednije i bolje liječenje infekcija u dječjoj dobi, rijedak slučaj. Nadalje, postoje osobe koje se rađaju s nešto drugačijim aortnim zaliskom te umjesto uobičajena tri listića, zalistak ima samo dva listića (bikuspidni aortni zalistak). Ove su osobe sklonije razvoju aortne stenoze češće i ranije tijekom života, pa zahtijevaju posebno kardiološko praćenje. Ova je anomalije nešto češća, ali ponovno nije odgovorna za većinu slučajeva aortne stenoze.

Aortna stenoza je kod najvećeg broja bolesnika bolest starenja, tzv. degenerativna bolest. To znači da se tijekom procesa starenja zbivaju promjene samog zaliska u smislu zadebljanja listića, nakupljanja veziva i kalcija u listićima, uslijed čega se oni "skvrče" i "stisnu", što u konačnici dovodi do suženja otvora zaliska, odnosno aortne stenoze.

Degenerativna, stečena aortna stenoza najčešća je bolest srčanih zalistaka. Muškarci su češće pogođeni od žena, a povezana je i s nekim rizičnim čimbenicima za aterosklerozu, poput povišene razine kolesterola u krvi i samom koronarnom bolešću. Učestalost vrlo značajno raste s rastućom životnom dobi. Budući da živimo sve duže, jasno je da ova bolest među bolestima zalistaka sada i u budućnosti predstavlja značajan javnozdravstveni problem.

Smatra se da 1-2 posto osoba starijih od 65 godina ima neki oblik aortne stenoze. Ukupna učestalost u populaciji iznosi 0,5 posto, drugim riječima, u Republici Hrvatskoj je moguće procijeniti da oko 20.000 osoba ima neki stadij aortne stenoze. Otprilike 16 posto (3.000) ima tešku aortnu stenozu – to je stadij u kojem je površina zaliska manja od 1 cm², pri čemo su kod polovice pojavljuju tegobe (~1.600 bolesnika sa simptomatičnom, teškom aotnom stenozom).