Svjetski dan srca - "Pokreni svoj život, saznaj kardiovaskularni rizik"
Zaklada Hrvatska kuća srca u suradnji s Gradom Zagrebom, Hrvatskim kardiološkim društvom i Hrvatskom udrugom kardioloških medicinskih sestara povodom Svjetskog dana srca 1. listopada, od 10 do 13 sati, na Trgu bana Jelačića organizira javnozdravstvenu akciju "Pokreni svoj život – saznaj svoj kardiovaskularni rizik". Zagrepčani će moći provjeriti krvni tlak, kolesterol i glukozu te na temelju ova tri važna parametra saznati osobni kardiovaskularni rizik.
Jednako tako, Zaklada Hrvatska kuća srca i Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) u suradnji sa županijskim zavodima za javno zdravstvo također organiziraju obilježavanja Svjetskog dana srca i u drugim gradovima diljem lijepe naše.
Briga za zdravlje srca počinje s razumijevanjem rizika i prepoznavanjem čimbenika rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti. Čimbenike rizika dijelimo na one na koje ne možemo utjecati, kao što su pozitivna obiteljska anamneza, dob, spol i naslijeđe, te na one na koje možemo utjecati, poput povišenih masnoća u krvi, hipertenzije, pušenja, povišene glukoze u krvi, nedostatka tjelesne aktivnosti i pretilosti.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) za 2015. godinu, prvim su uzrokom smrtnosti i dalje bolesti cirkulacijskog sustava s 25.694 umrle osobe (47,40%). Cirkulacijske bolesti i dalje su na prvom mjestu uzroka smrti kod muškaraca i kod žena. Umrlih muškaraca bilo je 11.007 (41,67%), a žena 14.687 (52,85%). Upravo ovaj podatak pobija mit kako od kardiovaskularnih bolesti umire više muškaraca nego žena. Kada govorimo o vodećim uzrocima smrti, najviše je osoba umrlo od ishemijske bolesti srca, 11.509 osoba (5.190 muškaraca, 6.319 žena), i od cerebrovaskularnih bolesti, 7.433 osobe.
Svaki pojedinac može malim koracima u vlastitom domu, na radnom mjestu ili u životnom okruženju doprinijeti zdravlju svoga srca. Prestanak pušenja prva je stvar koju bi trebalo učiniti. Unutar dvije godine od prestanka pušenja, rizik od koronarne bolesti srca bitno se smanjuje, a nakon 15 godina nepušenja rizik od kardiovaskularnih bolesti isti je kao i kod nepušača. Osim toga, izloženost pasivnom pušenju također predstavlja rizik za nastanak bolesti srca. Smjernice Svjetske kardiološke federacije ističu važnost zdrave prehrane koja sadrži više vitamina, minerala i tekućine uz dobar omjer bjelančevina, ugljikohidrata i masti, a preporučuje se izbjegavanje hrane bogate koncentriranim ugljikohidratima, zasićenim mastima, zaslađenih gaziranih pića, kao i tvornički procesuirane hrane koja često sadrži "skrivenu sol".
Nikako se ne smije zanemariti i tjelesna aktivnost koja je izrazito važna za zdravlje srca – dovoljno je pet puta tjedno izdvojiti po 30 minuta za tjelesnu aktivnost umjerenog tipa poput šetnje, plesa ili obavljanja kućanskih poslova.
Izvor:
Zaklada Hrvatska kuća srca
