30.04.2024. 19:5415.11.2011. 12:07
| Prof. dr. sc. Robert Bernat, dr. med. | Klinika Magdalena
Aortni zalistak je ventil s (kod normalnog zaliska) tri listića, koji ima zadaću omogućiti izbacivanje krvi iz glavne, lijeve srčane klijetke u glavnu žilu u tijelu, aortu, odakle se krv dalje prenosi u sve organe i dijelove tijela. S druge strane, zalistak mora spriječiti povrat krvi iz aorte nazad u srce u onom dijelu rada srca (srčanog ciklusa), kada se srce opušta, širi (relaksira) i puni krvlju za novi otkucaj, odnosno stiskanje (kontrakciju). Prema tome, kao i kod svakog ventila, osnovna funkcija jest propuštanje tekućine (u ovom slučaju krvi) u jednom smjeru.
Osnovni problem kod aortne stenoze jest suženje površine aortnog zaliska. Površina normalnog aortnog zaliska u otvorenom stanju iznosi 3-4 cm2. Kod teške aortne stenoze, one koja dovodi do pojave tegoba kod bolesnika, površina otvorenog zaliska manja je od 1 cm2.
Suženje aortnog zaliska napredovanjem dovodi do toga da je srce opterećeno, budući da mora pumpati krv protiv sve većeg otpora, što s jedne strane dovodi do tegoba, a druge strane potiče određene promjene samog srčanog mišića, kojima se ono nastoji prilagoditi i tijekom određenog razdoblja jednim dijelom kompenzirati ovu nepovoljnu situaciju. Stoga u prvom redu dolazi do zadebljanja (hipertrofije) srčanog mišića; u kasnijoj fazi, ukoliko je suženje dovoljno teško i dovoljno dugo traje, srce može popustiti, tj. lijeva klijetka se proširi i nastupa stanje zatajivanja srca. Srce koje je zadebljano (hipertrofično) sklonije je i pojavi aritmija; isto tako, prokrvljenost mišića u unutarnjem dijelu stijenke je smanjena.
Pušenje cigareta od djetinjstva do rane odrasle dobi povezano je s povećanim rizikom od prerane ozljede srca, ukazuje nova studija. Ovo rano oštećenje strukture i funkcije srca također može značajno povećati rizik od kardiovaskularne smrti u srednjim godinama.
12.12.2024. 14:3512.12.2024. 13:56
| Frontiers in Public Health | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok bolesti i smrti u Europi. Brojne studije podupiru povezanost kardiovaskularnih bolesti i nezdravih prehrambenih navika; međutim, utjecaj dodanog šećera i različitih vrsta kardiovaskularnih bolesti ostaje nejasan.