Neurološki rizici povezani s cjepivima


Neurološki rizici povezani s cjepivima

U nedavno objavljenoj studiji znanstvenici su istraživali veze između cijepljenja i neuroloških bolesti, ispitujući primjere neuroloških rizika povezanih s cjepivom. Naglasili su da su ovi rizici rijetki te su predložili moguće strategije ublažavanja, posebno s obzirom na COVID-19 pandemiju.

Cijepljenje je značajno smanjilo zarazne bolesti diljem svijeta, spašavajući milijune života godišnje. Dok cjepiva općenito imaju pozitivan profil koristi i rizika, povremeno mogu uzrokovati neurološke poremećaje, u rasponu od blagih učinaka poput glavobolje do rijetkih teških komplikacija poput Guillain-Barréovog sindroma (GBS) i tromboze cerebralnog venskog sinusa (CVST). Ovi rijetki neurološki rizici i podaci o sigurnosti niske kvalitete mogu pobuditi zabrinutost javnosti i ugroziti napore na cijepljenju.

Istraživanja neuroloških nuspojava povezanih s cjepivom moraju biti točna, transparentna i sposobna za brzo prepoznavanje i rješavanje sigurnosnih problema. U ovoj studiji znanstvenici su istraživali vezu između cijepljenja i neuroloških bolesti, naglašavajući ulogu neurologa u prepoznavanju sigurnosnih signala, upravljanju rizicima i rješavanju uobičajenih zabrinutosti pacijenata u vezi s cijepljenjem i neurološkim zdravljem.

Živa atenuirana cjepiva mogu uzrokovati neurotropne komplikacije, osobito u imunokompromitiranih osoba. Cjepivo protiv žute groznice može dovesti do neurotropne bolesti (YEL-AND), koja se manifestira kao meningitis ili encefalitis. Oralno poliovirusno cjepivo (OPV) može se vratiti u virulentniji oblik, uzrokujući poliovirus iz cjepiva (VDPV) i paralitički poliomijelitis povezan s cjepivom (VAPP). Cijepljenje protiv ospica, osobito u imunokompromitiranih osoba, može dovesti do rijetkih slučajeva encefalitisa inkluzijskih tjelešaca ospica (MIBE), iako značajno smanjuje ukupni morbiditet i mortalitet.

Cijepljenje može rijetko dovesti do neuro-imunoloških stanja kao što su Guillain-Barréov sindrom (GBS), transverzalni mijelitis i narkolepsija. GBS je povezan s adenovirusnim cjepivima protiv COVID-19, iako je rizik veći kod prirodne infekcije sa SARS-CoV-2. Određena cjepiva također uzrokuju upalu središnjeg živčanog sustava, uključujući transverzalni mijelitis i akutni diseminirani encefalomijelitis. Narkolepsija je bila osobito povezana s cjepivom protiv svinjske gripe iz 2009. godine.

Neurovaskularne komplikacije cijepljenja uključuju ozbiljna stanja kao što je CVST, koja je bila posebno povezana s ChAdOx1 nCoV-19 cjepivom protiv COVID-19. Iako su mRNA cjepiva protiv COVID-19 povezana s rijetkim slučajevima hemoragičnog moždanog udara i miokarditisa, ti su rizici znatno manji od onih koje nosi prirodna infekcija SARS-CoV-2.

Za multiplu sklerozu nedavni podaci pokazuju da nema jake veze između cijepljenja i recidiva bolesti, a cjepiva protiv COVID-19 bila su korisna, posebno za one s uznapredovalim invaliditetom. Zabrinutost da cjepiva pogoršavaju upalne neuropatije kao što je GBS uglavnom je ublažena, uz dokaze koji upućuju na minimalan rizik. Pacijenti s miastenijom gravis pokazali su blagi porast rizika od hospitalizacije nakon cjepiva ChAdOx1 nCoV-19, ali uzrok ostaje nejasan. Sve u svemu, cijepljenja su općenito sigurna, s minimalnim učinkom na stanja poput epilepsije.

Za osobe s neurološkim bolestima dobrobiti cijepljenja obično nadmašuju rizike, ali za živa cjepiva potrebne su mjere opreza. Ako je pacijent imao rijedak neželjeni događaj, potrebna je detaljna procjena rizika prije razmatranja daljnjih cijepljenja, uz potencijalno istraživanje alternativa.

Prema mišljenju stručnjaka, studija naglašava važnost cjepiva u sprječavanju ozbiljnih infekcija i povezanih neuroloških bolesti, priznajući da se mogu pojaviti rijetki neurološki štetni događaji. Rano i točno prepoznavanje ovih događaja tijekom razvoja cjepiva značajan je javnozdravstveni izazov, pri čemu neurolozi igraju ključnu ulogu. Napredak tijekom pandemije COVID-19 poboljšao je pravovremeno otkrivanje sigurnosnih problema. Međutim, ostaje jaz u razumijevanju mehanizama iza neuroloških učinaka povezanih s cjepivom. U budućnosti su potrebni koordinirani, globalni istraživački napori koji povezuju epidemiološke studije s kliničkim i laboratorijskim analizama kako bi se odgovorilo na ove izazove i održalo društveno povjerenje u cijepljenje.

Izvor:
Nature Reviews Neurology