Cjepiva protiv SARS-CoV-2

Prvi slučajevi koronavirusne bolesti 2019 (engl. coronaviral diseasse 2019, skraćeno COVID-19) prouzročeni novim korona virusom kasnije nazvanim SARS-CoV-2 (engl. severe acute respiratory syndrome coronavirus 2) zabilježeni su krajem 2019. godine u kineskom gradu Wuhan. U međuvremenu je zabilježeno samo u 2020. preko 79 milijuna potvrđenih slučajeva i 1.7 milijuna smrtnih slučajeva diljem svijeta.

Prema izvještaju Svjetske Zdravstvene Organizacije objavljenome 19.2.2021. trenutno se u raznim fazama razvoja nalazi ukupno 251 potencijalno cjepivo, od kojih je njih 70 u kliničkim fazama razvoja, a 16 ih se trenutno nalazi u zadnjoj fazi kliničkih istraživanja – takozvanoj fazi 3. Nekoliko cjepiva je odobreno i već se neko vrijeme koriste u širokomu cijepljenju populacija diljem svijeta. U Europskoj Uniji i u Hrvatskoj trenutno su odobrena 3 cjepiva protiv SARS-CoV-2 od kompanija Pfizer/BioNtech, Moderna i Oxford/AstraZeneca, no s tako izdašnim brojem potencijalnih cjepiva još u raznim fazama istraživanja, u bliskoj budućnosti zasigurno možemo očekivati i odobrenje drugih cjepiva. 

Općenito o cjepivima

Kada općenito govorimo o cjepivima možemo ih podijeliti prema tehnologiji koju koriste na 6 platformi: živa atenuirana cjepiva, inaktivirana cjepiva, cjepiva koja koriste rekombinantne viralne vektore, proteinske podjedinice, čestice nalik virusu i ona bazirana na nukleinskim kiselinama (DNA i mRNA). Svaka od platformi ima svoje osobitosti, određene prednosti i mane, no svako cjepivo koje zadovolji u fazi 3 se može smatrati sigurnim i učinkovitim, a nakon puštanja na tržište tijekom cijeloga vremena upotrijebe kontinuirano se prikupljaju podaci o sigurnosti cjepiva kao i kod svih drugih lijekova. 

Živa atenuirana cjepiva upotrebljavaju, kako samo ime kaže, živi patogen koji je nekom od metoda molekularne biologije ateuniran ("oslabljen") te je izgubio sposobnost da prouzroči bolest. Iako su ovakva cjepiva općenito sigurna i učinkovita, pošto se primjenjuje živi patogen, postoji određena mogućnost oporavka patogenosti i/ili njegove rekombinacije s drugim koronavirusom, stoga se na temelju ove tehnologije trenutno u kliničkim fazama razvoja nalazi samo 1 potencijalno cjepivo. 

Za razliku od živih atenuiranih cjepiva, inaktivirana cjepiva koriste patogene koji su pomoću fizičkih ili kemijskih sredstava u potpunosti inaktivirani ("umrtvljeni"), a trenutno se u kliničkim istraživanjima nalazi 10 potencijalnih cjepiva.  

Cjepiva na bazi čestica nalik virusu (engl. virus-like particles) upotrebljavaju čestice koje spontano nastaju od virusnih proteina koji inače tvore same čestice SARS-CoV-2 virusa. Ovakve čestice su strukturno i po sastavu slične samome virusu, no pošto ne sadrže virusni genom nisu zarazne ili patogene. Trenutno se u kliničkim fazama istraživanja nalaze 2 potencijalna cjepiva koja koriste ovu tehnologiju.  

Cjepiva na bazi proteinskih podjedinica upotrebljavaju samo virusni protein ili njegov dio, u kontekstu SARS-CoV-2 virusa se upotrjebljava spike protein koji inače virusu služi za ulazak u stanicu domaćina. Trenutno najveći broj potencijalnih cjepiva u kliničkim fazama razvoja koristi ovu tehnologiju, njih čak 23. 

Cjepiva na bazi rekombinantnih viralnih vektora upotrebljavaju atenuirane ili viruse bez sposobnosti izazivanja bolesti u čovjeka koji su genetski modificirani da bi izrazili antigen željenog patogena. Ovakvu tehnologiju koriste Oxford/AstraZeneca cjepivo, rusko Sputnik V te cjepivo razvijeno od strane Johnson&Johnson, ali se trenutno i 14 drugih potencijalnih cjepiva nalazi u kliničkim fazama razvoja. 

Cjepiva na bazi nukleinskih kiselina upotrebljavaju DNA ili mRNA koja se pakira u lipidne čestice koje služe za prijenos i ubacivanje sadržaja unutar stanica. Jednom u stanici dolazi do translacije i/ili transkripcije koda u ciljni virusni antigen koji kao i kod prirodne infekcije patogenom dalje pokreće imunološki odgovor organizma. Cjepiva razvijena od strane kompanija Pfizer/BioNTech i Moderna koriste mRNA tehnologiju u svojim cjepivima, a još se 17 potencijalnih cjepiva koja se baziraju na ovoj tehnologiji nalaze u kliničkim ispitivanjima.

O cjepivima protiv SARS-CoV-2 odobrenim u Hrvatskoj

Cjepivo razvijeno od strane Sveučilišta u Oxfordu i kompanije AstraZeneca ChAdOx1 temelji se na upotrebi nereplicirajućeg adenoviralnog vektora (adenovirus čimpanzi) koji sadrži gen za spike glikoprotein. Klinička ispitivanja ovoga cjepiva objavljena su u jednome od vodećih svjetski časopisa The Lancet, a sadrže skupne podatke o 4 istraživanja faze 3 provedene u Ujedinjenom Kraljevstvu, Južnoafričkoj Republici i Brazilu na ukupno 11.636 ispitanika tijekom 4 mjeseca. Sveukupna djelotvornost u sprječavanju simptomatske infekcije je procijenjena na 70.4%, no značajno je istaknuti da u grupi koja je primila cjepivo nije došlo niti do jedne hospitalizacije kao posljedice COVID-19. 

Rezultati 3. faze ispitivanja cjepiva tvrtki Pfizer/BioNTech i Moderna su oba objavljena u New England Journal of Medicine. Cjepivo razvijeno od strane Pfizer/BioNTech je svoju djelotvornost od 95% pokazalo u istraživanju na ukupno 43 448 sudionika. Cjepivo razvijeno od kompanije Moderna je u ispitivanju koje je uključilo 30.420 ispitanika pokazalo učinkovitost 94.1%. Oba cjepiva su ispitana na značajnome broju ispitanika te su pokazala visoku djelotvornost.

Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) objavio je rezultate praćenja sigurnosnog profila ova dva cjepiva praćena tijekom prvog mjeseca njihova korištenja u Sjedinjenim Američkim Državama u razdoblju između 14.12.2020 - 13.1.2021. Ukupno je dano 13.794.904 doza, te je prijavljeno 6.994 nepoželjnih događaja (engl. adverse events) nakon cijepljenja, od kojih je 90.8% bilo neozbiljne prirode, a 9.2% se smatralo ozbiljnim događajima. Najčešće prijavljeni nepoželjni događaji bili su glavobolja (22.4%), umor (16.5%) i vrtoglavica (16.5%) te je prijavljeno 113 smrtnih slučajeva koji su detaljno istraženi te je zaključeno da postoji samo vremenska podudarnost, ali ne i kauzalnost s cijepljenjem.

Iako su nakon prvih slučajeva anafilaktičkih reakcija nakon cijepljenja mRNA cjepivima bile dane razne preporuke za cijepljenje osoba s otprije poznatim raznim alergijama i povijesti anafilaktičkih reakcija, danas je u tome vidu jedina kontraindikacija za cijepljenje mRNA cjepivima otprije poznata alergija na neki od sastojaka cjepiva. Najvjerojatniji uzročnik anafilaktičkih reakcija u oba cjepiva su polietilen glikolni spojevi, koji se inače nalaze u širokom broju lijekova, prehrambenih i kućanskih proizvoda. CDC je u objavljenome praćenju sigurnosnoga profila cjepiva naveo da je zbirna učestalost anafilaksije nakon cijepljenja mRNA cjepivima 4.5 slučajeva po milijun danih doza cjepiva, što ne odskače značajno od incidencija anafilakse prouzročene drugim cjepivima te je zapravo i dalje rijetka nuspojava koja iako se prezentira burno se uspješno i relativno jednostavno zbrinjava bez trajnih posljedica.

Zaključak

U raznim fazama razvoja se nalazi još značajan broj potencijalnih cjepiva, od kojih će neka zasigurno biti odobrena u skoroj budućnosti, a trenutno dostupna cjepiva protiv SARS-CoV-2 virusa su razvijena i odobrena u rekordnome vremenu, ali je njihova djelotvornost i sigurnost ispitana u velikim i kvalitetnim istraživanjima. Kao i kod svih drugih lijekova i sigurnost cjepiva nakon stavljanja na tržište kontinuirano i detaljno prati. Iako cjepiva, kao i svi drugi lijekovi i medicinski proizvodi, imaju svoje određene nuspojave, njihova korist za pojedinca i društvo nadasve nadvladava potencijalan rizik. Sva cjepiva dostupna u Republici Hrvatskoj u velikoj mjeri štite od simptomatske zaraze, ali ono što je najvažnije pokazuju izvanredna zaštitni učinak od razvijanja teških kliničkih slika koje bi zahtijevale hospitalizaciju. 

Izvor:

1. WHO. Draft landscape and tracker of COVID-19 candidate vaccines. Pristupljeno: 26.2.2021. Dostupno na: https://www.who.int/publications/m/item/draft-landscape-of-covid-19-candidate-vaccines
2. Jeyanathan, M., Afkhami, S., Smaill, F., Miller, M., Lichty, B., & Xing, Z. (2020). Immunological considerations for COVID-19 vaccine strategies. Nature Reviews Immunology, 20(10), 615-632. https://doi.org/10.1038/s41577-020-00434-6
3. Gee J, Marquez P, Su J, et al. First Month of COVID-19 Vaccine Safety Monitoring — United States, December 14, 2020–January 13, 2021. MMWR Morb Mortal Wkly Rep 2021;70:283–288. DOI: http://dx.doi.org/10.15585/mmwr.mm7008e3external icon.
4. Voysey, MerrynAban, Marites et al. Safety and efficacy of the ChAdOx1 nCoV-19 vaccine (AZD1222) against SARS-CoV-2: an interim analysis of four randomised controlled trials in Brazil, South Africa, and the UK. The Lancet, Volume 397, Issue 10269, 99 - 111
5. Polack, F., Thomas, S., Kitchin, N., Absalon, J., Gurtman, A., & Lockhart, S. et al. (2020). Safety and Efficacy of the BNT162b2 mRNA Covid-19 Vaccine. New England Journal Of Medicine, 383(27), 2603-2615. doi: 10.1056/nejmoa2034577
6. Baden, L., El Sahly, H., Essink, B., Kotloff, K., Frey, S., & Novak, R. et al. (2021). Efficacy and Safety of the mRNA-1273 SARS-CoV-2 Vaccine. New England Journal Of Medicine, 384(5), 403-416. doi: 10.1056/nejmoa2035389
7. Marcec, R. and Likic, R. (2021), Postvaccination anaphylaxis and mRNA‐based SARS‐CoV‐2 vaccines—Much ado about nothing?. Br J Clin Pharmacol. doi: 10.1111/bcp.14763