Ketogena dijeta ima antiepileptički učinak


Ketogena dijeta ima antiepileptički učinak

Ketogena dijeta (KD) je režim prehrane s visokim udjelom masti, vrlo niskim udjelom ugljikohidrata i odgovarajućim proteinima. U ovoj dijeti, stanična energija potječe iz oksidacije masnih kiselina i aminokiselina, koja stvara ketonska tijela, kao što su acetoacetat (AcAc) i β-hidroksibutirat (BHB).

Epilepsija je čest neurološki poremećaj koji pogađa oko 1% svjetske populacije. Mnogi pojedinci s epilepsijom otporni su na trenutno dostupne lijekove za liječenje ovog stanja; međutim, utvrđeno je da je ketogena dijeta učinkovita u liječenju djece s refraktornom epilepsijom.

Epileptični napadaji često se javljaju zbog neuravnotežene proizvodnje ekscitatornih i inhibitornih neurotransmitera poput glutamata i gama-aminomaslačne kiseline (GABA). Ova neravnoteža u neurotransmisiji dovodi do pretjeranog aktiviranja neurona u mozgu, što kasnije uzrokuje napadaje.

Nova studija pokazala je da ketogena dijeta ima antiepileptički učinak. Čini se da je mehanizam odgovoran za antiepileptičke učinke ketogene dijete povezan sa sposobnošću ove dijete da podigne razine β-hidroksibutirata (BHB), što potom podiže sirtuin 4 (SIRT4). Pojačani SIRT4 povezan je s aktivnostima adenozin difosfat (ADP)-riboziltransferaze, dekarbamilaze, deacetilaze i lipoamidaze, što dovodi do metabolizma glutamata i GABA, zajedno s regulacijom neuronske aktivnosti. BHB-posredovano olakšanje epilepsije zahtijevalo je visoku razinu GABA i omjer GABA/glutamat. Ovi rezultati identificirali su BHB kao glavni antiepileptički metabolit ketogene dijete i sugerirali da BHB može poslužiti kao alternativni i manje toksični antiepileptik od ketogene dijete.

Inače, prethodne studije su povezivale ketogenu dijetu s pozitivnim učincima na liječenje moždanih poremećaja, kao što su Alzheimerova bolest, Parkinsonova bolest, poremećaji spavanja, multipla skleroza i autizam.

Izvor:
Cell Discovery