24.08.2019. 16:3425.10.2011. 13:46
| Prof. dr. sc. Robert Bernat, dr. med.
Oporavak nakon dobro i na vrijeme liječenog srčanog udara (infarkta miokarda) ne traje dugo. Brzina oporavka u prvom redu ovisi o stupnju oštećenja srčanog mišića.
Glavne preporuke usmjerene su na promjenu načina života i kontrolu rizičnih čimbenika. To uključuje preporuke za redovitu tjelesnu aktivnost, smanjenje tjelesne težine, ispravnu prehranu, prestanak pušenja, kontrolu šećerne bolesti (dijetom i lijekovima), postizanje ciljnih vrijednosti kolesterola (koje su kod bolesnika s preboljelim infarktom miokarda znatno niže nego kod ostalih osoba, pa tako ukupni kolesterol treba biti ispod 4,5 mmol/l, a "loši" LDL kolesterol ispod 2,5 mmol/l, kontrola krvnog tlaka (cilj je ispod 130/80 mmHg).
Bolesnici bi se trebali pridržavati preporuka liječnika, redovito uzimati terapiju i posjećivati redovite kontrole, odnosno obaviti eventualne dodatne pretrage, ukoliko ih liječnik odredi. Činjenica je da se pridržavanjem ovih preporuka može u vrlo značajnoj mjeri smanjiti vjerojatnost za ponovni srčani udar (infarkt miokarda), poboljšati kvaliteta života i ukupna životna prognoza bolesnika.
U nedavno objavljenoj studiji, švedski su znanstvenici istraživali vezu između konzumacije fermentiranog i nefermentiranog mlijeka i zdravlja srca, posebno ishemijske bolesti srca i rizika od srčanog udara. Koristeći podatke iz dvije velike švedske kohortne studije, studija je ispitala povezanost između konzumacije mlijeka i kardiometaboličkih uzoraka proteina u krvi.
11.11.2024. 22:4611.11.2024. 22:26
| European Heart Journal Acute Cardiovascular Care | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Svi pacijenti koji su imali srčani udar obično se liječe beta blokatorima. Prema studiji provedenoj ranije ove godine, ovi lijekovi vjerojatno neće biti potrebni onim srčanim bolesnicima koji imaju normalnu sposobnost pumpanja krvi. No, podstudija pokazuje da također postoji rizik da ti pacijenti postanu depresivni zbog liječenja.