Život u bučnom okruženju može povećati izglede za srčani udar (infarkt miokarda) ili smanjiti izglede za dobar oporavak nakon srčanog udara, ukazuju rezultati dviju novih studija. Ovi podaci pružaju neke od prvih uvida da izloženost buci može utjecati na ishod liječenja srčanog udara.

Bolest srca ubojica je broj 1 u SAD-u, a uglavnom je stanje povezano s načinom života. Sada se smatra da loša prehrana najviše doprinosi preranoj smrti od kardiovaskularnih bolesti. Ipak, mnogi pacijenti nakon srčanog udara ne dobivaju savjete o prehrani koji bi im mogli spasiti život.

U nedavno objavljenoj studiji znanstvenici su identificirali i analizirali aktivne komponente češnjaka i njihove učinke kod ateroskleroze. Otkrili su da češnjak smanjuje ekspresiju gena povezanih s feroptozom, što ukazuje na njegovu potencijalnu primjenu u liječenju ateroskleroze reguliranjem feroptoze i smanjenjem peroksidacije lipida.

Pretilost je utvrđeni faktor rizika za bolesti srca; međutim, ostaje nejasno kako taloženje masti kod pretilosti mijenja strukturu i funkciju srca u starijih odraslih osoba. Nova nedavno objavljena studija govori o srčanim ishodima kod osoba između 60 i 64 godine nakon nakupljanja masti u ranoj ili srednjoj odrasloj dobi.

Povezanost između oboljevanja od gripe i porasta kratkoročnog rizika od akutnog srčanog udara ili infarkta miokarda (MI) ponovno je potvrđena u novoj studiji, koja je pokazala da je rizik posebno povećan kod osoba bez prethodne dijagnoze koronarne arterijske bolesti.

Nedavno objavljena studija istraživala je interakcije između čimbenika genetskog rizika i načina života na pojavu i vrste kardiovaskularnih bolesti (KVB). Istraživanje je otkrilo da osobe s nepovoljnim životnim stilom i visokim genetskim rizikom imaju veću vjerojatnost da će doživjeti ranu pojavu kardiovaskularnih bolesti.

Aterosklerotska kardiovaskularna bolest (ASCVD) uzrokovana je progresivnim hvatanjem LDL čestica koje sadrže kolesterol unutar stijenke arterije. Zbrajanjem razina LDL-C tijekom vremena za izračunavanje kumulativne izloženosti LDL-u stvara se biomarker za procjenu veličine nakupljenog plaka, praćenje napredovanja plaka i procjena rizika od akutnih događaja ASCVD-a.

Protok krvi u miokardu (MBF) povećava se oko dva puta s izloženošću koja povećava unutarnju temperaturu za 1,5 stupnjeva Celzijusa, ukazuju rezultati nove studije. Slikovni dokaz asimptomatske ishemije miokarda izazvane toplinom viđen je kod 35 posto osoba s koronarnom arterijskom bolešću.

Visoke razine ksilitola, niskokaloričnog zaslađivača koji se koristi u mnogim namirnicama sa smanjenim udjelom šećera, kao i u gumama i pastama za zube, povezane su s povećanim rizikom od srčanog udara (infarkta miokarda) i moždanog udara i smrti, ukazuje nova studija.

U nedavno objavljenoj studiji znanstvenici su istraživali doprinosi li upala koronarnih arterija velikim štetnim srčanim događajima (MACE) ili kardiovaskularnim smrtima među pojedincima sa ili bez koronarne arterijske bolesti (CAD).