Svake godine između 250.000 i 300.000 ljudi u Njemačkoj doživi moždani udar ili srčani udar. Ovi pacijenti imaju imunološke poremećaje i vrlo su često osjetljivi na po život opasne bakterijske infekcije. Do sada se malo znalo o temeljnim mehanizmima ove imunološke disfunkcije.

Rezultati nove studije pokazali su da novi lijek može gotovo prepoloviti razinu triglicerida ciljajući na genetski pokretač visoke razine masnoće u krvotoku. Naime, u usporedbi s placebom, lijek olezarsen, snizio je razinu triglicerida za 49% pri dozi od 50 mg i za 53% pri dozi od 80 mg.

Osobe koje su preživjele srčani udar (infarkt miokarda) bez zatajenja srca vjerojatno ne moraju uzimati beta blokatore, ukazuje novo kliničko ispitivanje. Naime, spomenuti lijekovi ne smanjuju rizik od smrti ili drugog srčanog udara kod ljudi čija je sposobnost pumpanja srca normalna. Inače, praksa propisivanja beta blokatora svim pacijentima sa srčanim udarom standardna je već desetljećima.

Ljudima koji su preživjeli srčani udar (infarkt miokarda) i ugrađen im je stent, možda bi bilo bolje da prestanu uzimati niske doze acetilsalicilatne kiseline mjesec dana nakon zahvata, otkriva nova studija.

Za pacijente s akutnim infarktom miokarda ili srčanim udarom, kod kojih postoji rizik od zatajivanja srca, empagliflozin smanjuje rizik od hospitalizacije zbog zatajenja srca, ukazuje nova studija.

Nova studija znanstvenika s Washington University Medical Schoolu iz St. Louisa podupire prijašnja otkrića da su polipilule korisne u prevenciji srčanog udara (infarkta miokarda) i moždanog udara te smanjenju smrtnosti kod ljudi s kardiovaskularnim čimbenicima rizika, uključujući visoki krvni tlak i visok kolesterol. 

Jedan od vodećih uzroka smrtnosti u svijetu su kardiovaskularne bolesti, pri čemu je lipoprotein niske gustoće (LDL) kolesterol glavni čimbenik rizika za aterosklerotsku kardiovaskularnu bolest.

Mlade do sredovječne žene koje su izjavile da su pile osam ili više alkoholnih pića tjedno - više od jednog dnevno, u prosjeku - imale su znatno veću vjerojatnost da će razviti koronarnu bolest srca u usporedbi s onima koje su pile manje, otkriva nova studija.

Ljudi sa specifičnim genetskim osobinama i oni koji imaju anksioznost ili depresiju imaju znatno veći rizik od srčanog udara (infarkta miokarda) tijekom razdoblja društvenog ili političkog stresa nego u drugim razdobljima, ukazuje nova studija.

Srčani udari povezani su s povećanim rizikom za razvoj drugih ozbiljnih zdravstvenih stanja, kao što su periferna arterijska bolest, zatajenje bubrega, dijabetes i depresija, ukazuje nova studija.