Srčani udar (infarkt miokarda) je oštećenje ili odumiranje jednog dijela srčanog mišića do kojeg dolazi zbog smanjenja ili potpunog izostanka opskrbe krvlju i kisikom. Srčani mišić treba veliku količinu energije i kisika kako bi ispravno funkcionirao. Energija i kisik dopremaju se u mišić sustavom krvnih žila koje se zovu koronarne arterije. One se odvajaju iz glavne žile, aorte, neposredno iznad aortnog zaliska, odmah po izlasku iz srca, i potom se u svom tijeku granaju po površini srca.
Ateroskleroza je dugotrajna, kronična bolest svih krvnih žila (arterija) u organizmu, kod koje uslijed nakupljanja masnoća, vezivnog tkiva i kalcija dolazi do nastanka promjene na unutarnjoj stijenci krvne žile, koju nazivamo aterosklerotski plak. Takav plak može sam po sebi dovesti do suženja promjera krvne žile, što za posljedicu ima smanjeni dotok krvi, a time i energije i kisika u područje iza plaka.
Iznenadni i često potpuni prekid protoka kroz koronarne arterije dovodi do srčanog udara (infarkta miokarda). Tom se prilikom već postojeći aterosklerotski plak "destabilizira", tj. njegov pokrov, kapa plaka, puca i na tom se mjestu vrlo brzo stvara ugrušak, tromb, koji na taj način žilu, koja je prethodno bila u manjoj ili većoj mjeri sužena, u cijelosti blokira, odnosno začepi. Zanimljivo je da se vrlo velik postotak srčanih udara događa na plakovima koji do tada nisu značajno suzili promjer krvne žile, pa sukladno tome osoba nema smetnji, nego je prvi događaj koju upućuje na postojanje ozbiljne srčane bolesti upravo srčani udar (infarkt miokarda).
Veličina, a time i ozbiljnost srčanog udara (infarkta miokarda), ovise o veličini arterije koja se zatvorila (tj. koliko je veliko područje srčanog mišića koje ta arterija hrani) i prisutnosti eventualne tzv. kolateralne cirkulacije. Naime, kod jednog dijela ljudi, dugotrajna prisutnost aterosklerotskog plaka koji na jednom mjestu značajno sužava krvnu žilu, dovodi do razvoja "prirodnih premosnica, bypassa", koje nazivamo kolateralama, a koje s druge strane preuzimaju jedan dio opskrbe mišića krvlju u pogođenom području. Ponekad ove kolaterale mogu spasiti značajan dio srčanog mišića od srčanog udara (infarkta miokarda), čak do te mjere da osoba preživi zatvaranje jedne velike koronarne arterije bez tegoba ili "prehoda" srčani udar (infarkt miokarda).
Oko 50 posto svih smrtnih slučajeva u Hrvatskoj posljedica su bolesti srca i krvnih žila, pri čemu je srčani udar (infarkt miokarda) jedan od glavnih uzroka.
Zadnja izmjena: 24.08.2019.
Vađenje krvi tipičan je dio redovitog pregleda, no taj bi uzorak krvi mogao sadržavati puno više korisnih informacija o zdravlju osobe nego što ih liječnici trenutno dobivaju.
Pušenje cigareta od djetinjstva do rane odrasle dobi povezano je s povećanim rizikom od prerane ozljede srca, ukazuje nova studija. Ovo rano oštećenje strukture i funkcije srca također može značajno povećati rizik od kardiovaskularne smrti u srednjim godinama.
