Maternalni mortalitet

Među vodećim uzrocima smrtnosti žena reproduktivne dobi u manje razvijenim dijelovima svijeta su još uvijek komplikacije vezane uz trudnoću, porod ili babinje. Na globalnoj razini se procjenjuje da svake godine zbog problema vezanih uz trudnoću umre oko pola milijuna žena, od toga 99 posto upravo u zemljama u razvoju.

Velik broj maternalnih smrti u zemljama u razvoju je vezan uz prekid trudnoće pa je među osnovnim mjerama za postizanje smanjenja maternalnih smrti sprječavanje neželjenih trudnoća i nestručno obavljenih prekida trudnoće informiranjem i zdravstvenim prosvjećivanjem kojim bi se utjecalo na smanjenje prerane spolne aktivnosti i adolescentnih trudnoća.

Raskorak između maternalne smrtnosti u nerazvijenim i razvijenim zemljama je velik, maternalna smrtnost se kreće od 200-1000/100.000 živorođenih u ruralnim područjima Afrike do 10-20/100.000 živorođenih u Europi.

Maternalna smrtnost (mortalitet) je u Hrvatskoj već godinama niska i svodi se na sporadične slučajeve, kao i u većini zapadnoeuropskih i posttranzicijskih zemalja. Primjerice, u 2003. godini zbog komplikacija u trudnoći, porodu ili babinjama su u Hrvatskoj umrle tri  žene (stopa 7,56/100.000 živorođenih).

Među osnovnim mjerama sigurnog majčinstva ističe se potreba za pružanjem stručne pomoći pri porodu, mjere planiranja obitelji kojima će se utjecati na razmak između dva poroda te ukupnog broj poroda tijekom života. Sve ove mjere i pokazatelji u uvjetima dobro razvijene porodničke zaštite s 99 posto rađanjem u bolničkim ustanovama, kao što je to u Hrvatskoj, više nisu od prioritetnog značaja za procjenu sigurnog majčinstva kao što su su to mjere sprječavanja, suzbijanja i ranog otkrivanja komplikacija u trudnoći.