Demografska kriza u nas i u svijetu - uzroci i posljedice


Demografska kriza u nas i u svijetu - uzroci i posljedice

Ukupna plodnost ili fertilitet je broj rođene djece po ženi fertilne dobi (15 - 45 g.). Taj je broj u velikoj većini zemalja zabrinjavajuće nizak, ispod granice reprodukcije para (niži od 2,0).

U Hrvatskoj se fertilnost u posljednjih 20 godina smanjila od 1,70 na 1,40 djece, što je rezultiralo:

  • sve manjim udjelom mlađe populacije (do 15 g. - 24%)
  • većim udjelom starijih (iznad 65 g. - 16%)
  • negativnim demografskim pokazateljima-depopulacijom (2007.g.) godišnje se rađa 43.000 djece
  • godišnje umire 52.000 ljudi

Ne tako davno (prije 100 - 150 g.) žene su se rano udavale, ostale u kući, rano počele rađati, rodile 10 i više djece, dugo dojile. Imale su tek 40-50 menstruacija u životu, dok danas imaju i više od 400.

Još prije 80 godina, žene su u prosjeku rađale 6 djece. Od tada se bilježi neprestan pad fertiliteta, koji do 1960. g. iznosi oko troje djece. Samo se povremeno, uglavnom poratno javljaju nagli, kratkotrajni skokovi i porast fertiliteta (baby boom). Sve se to događa znatno prije uvođenja pouzdane kontracepcije, čak i kondoma. Abortus (pobačaj) je tada bio zabranjen.

Analitičari takvog pada fertilnosti neprestano traže uzroke. Demografska promjena (tranzicija) očito je višečimbenična. Očituje se smanjenom smrtnošću žena i manjim brojem rođene djece. Kako demografska tranzicija koincidira s pojavom pouzdane kontracepcije i legalizacijom abortusa (oko 1960. g.), često se samo ta dva događaja povezuju s padom fertiliteta. Ali tumačenje nije tako jednostavno.

Krajem 1960-tih godina prošlog stoljeća, počinje sve češća uporaba hormonske kontracepcije (pilula), a potom i uterinog uloška (IUD-a). Oko 1975. g. počinje nova (druga) kontracepcijska revolucija. Ona je omogućila temeljnu promjenu ponašanja parova u pogledu reprodukcije. Spolnost i reprodukcija postaju nepovezane, a ta je povezanost nedvojbeno frustrirala žene u prošlosti. Žene postaju slobodnije u kontroli svoje plodnosti, prvom porodu, broju djece i razmaku između trudnoća. Time se u spolnom smislu postiže jednakost, koja se više ne može ignorirati. Prednost moderne kontracepcije nad tradicionalnom je ne samo u učinkovitosti, već u činjenici da je pod isključivom kontrolom žene.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) planiranje obitelji, odnosno kontracepcija, treba omogućiti svjesno i slobodno odlučivanje para o vremenu rađanja prvog djeteta, razmacima između poroda i rađanju željenog broja djece.

Korištenje pojedinih metoda kontracepcije u svijetu je vrlo raznoliko. Danas u svijetu 100 milijuna žena koristi pilule, a 170 milijuna IUD.

Korištenje kontracepcije u svijetu prikazujemo u tablici 1.

Zemlja Najčešća metoda % populacije
Svijet sterilizacija
pilule
kondom
19,7%
16,5% razvijene zemlje
5,7%
Kina IUD 41%
Japan kondom 41%
Rusija IUD 29% / pilule 2,5%
Nizozemska pilule 58%
Njemačka pilule 54%
Italija pilule/kondom 19% / 13,7%
Španjolska kondom 27%
Velika Britanija kondom/pilule 25% / 25%
Francuska pilule 45%
Švicarska pilule 35%
USA sterilizacija/pilule 27% / 27%

UN, World Contraceptive,2007.

* Rusija, Japan – najviša stopa abortusa
* Nizozemska – najniža stopa abortusa

Proračunato je da ukoliko obitelj želi najviše dvoje djece, neophodno je 15-20 godina pouzdane kontracepcije.

Leridon je istaknuo da samo odgađanje rađanja prvog djeteta na dob žene od 30 godina dovodi do pada broja djece s 2,0 na 1,77. Istovremeno je to uzrok porasta učestalosti neplodnosti od 10 na 16%.

Korištenje kontracepcije u RH – tablica 2

(usporedba dva istraživanja)

Metoda Puls, 2006 15-45 g. Ipsos 2010.18-35 g.
Ništa 43% 35%
Kondom 15% 30%
Pilule 8% 16%
IUD 7% 4%
Prirodne metode 7% 3%
Prekinuti snošaj 14% 12%

Ove analize svakako govore o sve boljem planiranju obitelji u RH, posebno utjecaju na mlade.

Raznolikost u korištenju pouzdane kontracepcij u svijetu i Europi teško može objasniti neprestani pad fertilnosti u većini zemlja od 1960.g.

graf-d

Prije postojanja pilula u Europi je ukupni fertilitet bio 2,6 a u 40 godina bilježimo pad na 1,4 (1,2-2,0).

Pouzdanu kontracepciju sada koristi - pilule 17,4%, IUD - 12,2%, kondom - 10%, a sterilizaciju - 7%. Ukupno 46,6% parova.

Međutim, najveći pad plodnosti europskih žena zabilježen je u razdoblju kada se sigurna kotracepcija koristila upola manje. Sada neke zapadne zemlje, usprkos visokom korištenju kontracepije (60 - 70% populacije) bilježi porast fertilnosti na 1,7 - 1,9 (Francuska, Nizozemska, Velika Britanija, Danska, Finska, Norveška i SAD). U SAD je ta stopa 2,1, vjerojatno zbog raznorodne imigracije. Znači, postupo se gubi povezanost kontracepcije i umanjene plodnosti.

Zanimljivo, Irska sa niskom stopom korištenja kontracepcije (pilule 12%) i visokom učestalošću abortusa, izvedenih u inozemstvu (zabranjen je abortus), bilježi pad fertilnosti u 40 godina od 4,0 na 1,9. Irska ima višu stopu abortusa od zemalja u kojem je on legalan (npr. Nizozemska). Visoku učestalost abortusa imaju Rusija, Japan, Švedska, USA, Irska, Njemačka (30 - 40% udio prema novorođenim). Najveći dio otpada na mlade žene adolescetnice koje ne koriste sigurnu kontracepciju.

Udio populacije bez kontracepcije ili korištenje manje sigurne metode:

  • USA.....................47%
  • Rusija...................67%
  • Japan....................52%
  • Italija....................46%
  • Njemačka.............25%
  • Kina......................11%

U zemljama istočne Europe, najdrastičniji je pad ukupnog fertiliteta. To su zemlje u kojima se minimalno koristi kontracepcija, a visoka je učestalost abortusa (osim Češke i Mađarske). Stopa fertiliteta je danas u tim zemljama 1,15-1,30, a slično nizak broj djece 1,2 po ženi postoji i u Italiji, Španjolskoj i u Japanu, gdje se rijetko ili nikako ne koriste pilule.

Pad plodnosti bilježi i Albanija, patrijarhalna zemlja bez kontracepcije i abortusa (od 6,5 na 3,0 djece).

U Hrvatskoj je ukupna plodnost (fertilitet) u 16 godina (od 1994.) pala od 1,69 na 1,39 djece. Korištenje pouzdane kontracepcije u našoj zemlji je nisko (niti 20%), a učestalost abortusa se smanjila u to vrijeme za trostruko. Zato je teško povezati te događaje sa smanjenom plodnošću.

Pad plodnosti i korištenje pouzdane kontracepcije – tablica 3.

Zemlja pilule/IUD %/sterilizacija
učestalost
ukupna plodnost
2000-2005.
SAD 70% 2,1
Nizozemska 75% 1,7
Francuska 70% 1,95
Finska 60-70% 1,8
Japan 5-10% 1,2
Španjolska 25% 1,2
Italija 25% 1,18
Bugarska 15% 1,15
Rumunjska 15% 1,17
Poljska 10% 1,18
Hrvatska 15-20% 1,39

Sve su studije dokazale da je nisko korištenje kontracepcije povezano s visokom učestalošću abortusa. Posebno je važno upozoriti adolescentice na pravilno planiranje obitelji. U SAD je 80% trudnoća adolescentica neželjeno. Polovica tih trudnoća završi abortusom. U njih su porođaji 6 puta češći nego u Zapadnoj Europi.

Ovim prikazom najnovijih podataka UN-a i SZO, te brojnih ozbiljnijih demografskih analiza, teško je zaključiti da je kontracepcija glavni uzrok pada ukupne plodnosti u svijetu i u nas. Primarno su promjenjeni stavovi o reprodukciji, koji su pridonijeli demografskoj tranziciji:

  • mogućnost kontrole osobne plodnosti i neželjenih trudnoća
  • mogućnost odgađanja rađanja
  • pad želje za većim brojem djece
  • učestale rastave
  • ponovni brakovi u kasnijoj dobi
  • prekinuta je povezanost spolnosti i reprodukcije
  • socioekonomske promjene

Međutim, uzroke ovih promjena treba primarno tražiti u razvitku društva, emancipaciji žena i ostvarenju slobode odlučivanja, ekonomskim čimbenicima i slabljenju tradicionalnih utjecaja na društvo i obitelj. Žene postaju ravnopravan sudionik tržišta rada, željne cjelokupne afirmacije, a ne zadovoljavaju se samo ulogom majčinstva.

Teško je vjerovati u kratkotrajnost i privremenost takvog trenda pada ukupne plodnosti i depopulacije. Istovremeno se produžuje životni vijek.

Utjecaj kontracepcije na umanjenu plodnost je dokazano izravan i neizravan, ali za pad fertilnosti analitičari predlažu slijedeću raspodjelu uzroka:

  • umanjena želja za plodnošću - 60%
  • kontracepcija - 25%
  • abortus - 15%

Posljedice su očite u većini razvijenih zemalja, kao i u nas. U Hrvatskoj je sve manje mladih ljudi, brakovi kasne i manje ih je, prvo se dijete rađa u tridesetim godinama žene, a parovi su zadovoljni s 1,4 djeteta. Učestalost neplodnosti raste, a sve je više četrdesetogodišnjakinja bez djece. Postajemo nacija sa sve starijom populacijom. Kako izaći iz tog kruga? Kontracepcijom čuvati reprodukcijsko zdravlje. Stimulirati svim čimbenicima društva promjenu svjetonazora i odnosa prema obitelji. Svim poticajima stimulirati što ranije i učestalije rađanje. Ali prije svega unaprijediti socioekonomske uvjete žene.

Zadnja izmjena: 26.08.2019.