Otkrivanjem raka dojke u ranijoj fazi bolesti mogućnosti izlječenja su daleko veće. Za postavljanje dijagnoze raka dojke potrebno je učiniti više dijagnostičkih pretraga kao što su fizikalni pregled od strane liječnika, radiološki pregled (mamografija, ultrazvuk, magnetska rezonancija), citološka punkcija, biopsija i laboratorijske pretrage kojima se određuju biološke karakteristike tumora: HER2 receptori, hormonski receptori i potencijal tumora za širenje. Nalazi navedenih pretraga nisu samo bitni za točno utvrđivanje vrste tumora, nego su također i važni prediktivni čimbenici na temelju kojih se planira daljnje liječenje raka dojke.
Pregled dojki
Pregledom dojki želi se ustanoviti postojanje palpabilne tvorbe (kvržice) u dojci, odrediti njezinu veličinu, pomičnost, promjene na koži i slično.
Mamografija
Mamografija je rendgenska pretraga dojki koja se koristi radi preciznijeg utvrđivanja različitih promjena u tkivu dojke te detekciju onih promjena koje zbog svoje neznatne veličine nisu dostupne palpabilnom pregledu.
Biopsija dojke i patohistološki nalaz
Tkivo dojke s uočenim promjenama uzima se za patohistološku analizu kako bi se pod mikroskopom ustanovio pravi karakter promjenjenog područja tj. da li se radi o dobroćudnoj ili zloćudnoj promjeni.
Magnetska rezonancija (MR)
MR je vrsta pretrage kojom se pomoću velikog magneta, radiovalova i računala dobivaju jasne slike ljudskog tijela. U bolesnica s rakom dojke, MR se koristi kako bi se odredilo je li kvržica tj. promijenjeno tkivo dojke dobroćudno ili zloćudno. Ovom pretragom može se smanjiti broj biopsija dojke.
Bolesnice s ranim stadijem raka dojke s negativnim čvorovima, pozitivnim na hormonske receptore (HR), HER2 negativnim rakom dojke koje imaju visok rizik od recidiva na temelju genomskog testa OncotypeDX imale su bolje rezultate kada su liječene adjuvantnom kemoterapijom na bazi antraciklina i taksana nego kada su samo primale kemoterapiju temeljenu na taksanu, ukazuje nova studija.
05.12.2024. 12:5005.12.2024. 12:06
| Nature | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Potrošnja fruktoze znatno se povećala u posljednjih pet desetljeća, uglavnom zbog raširene upotrebe visokofruktoznog kukuruznog sirupa kao zaslađivača u pićima i ultraprerađenoj hrani. Novo istraživanje pokazuje da fruktoza iz hrane potiče rast tumora na životinjskim modelima melanoma, raka dojke i raka vrata maternice.