Zdravlje bubrega za svakoga i svugdje!

"Zbog toga je potrebno da građani u rizičnim skupinama redovito kontroliraju svoj krvni tlak i šećer u krvi. Kako zbog koronavirusa moramo odgoditi javnozdravstvene akcije na otvorenom, pozivam građane da prilikom sljedećeg redovnog posjeta liječniku obiteljske medicine provjere krvni tlak i šećer“, istaknuo je doc. dr. sc. Laganović.

"Velik dio naših oboljelih uopće nije svjestan visokog krvnog tlaka, ali ni prekomjerne tjelesne težine, ni pretilosti, čak 20 posto odraslih u Hrvatskoj je pretilo. Prema podacima za 2018. godinu, od posljedica bolesti bubrega umrlo je 718 osoba, a imali smo sedam i pol tisuća hospitaliziranih zbog bubrežnog zatajenja. Računamo da je prema prevalenciji od 10 posto sigurno do 300 tisuća oboljelih u Hrvatskoj, od kojih oko polovice nema simptome. Važno nam je da cjelokupna populacija bude informirana o problemima kronične bubrežne bolesti", istaknula je prim. Verica Kralj, dr.med., voditeljica odjela za Srčano-žilne bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. 

Podršku podizanju svijesti o važnosti ranog otkrivanja bubrežne bolesti pridružio se na konferenciji za novinare i državni tajnik u Ministarstvu zdravstva, prim. Željko Plazonić dr.med., koji je istaknuo važnost prevencije za zdravlje pacijenata i ukupnu održivost zdravstvenog sustava.

"Imamo velik broj oboljelih od dijabetesa i visokog krvnog tlaka, što znači da je naša dužnost da naše građane educiramo o tome da su sami odgovorni za svoje navike kojima utječu na svoje zdravlje. Tek će uz to sve građanima dostupne moderne terapije biti dovoljno da poboljšamo njihovo opće zdravlje. Zato građane pozivam na pridržavanje zdravih životnih navika i da redovito kontroliraju krvni tlak i šećer u krvi, kako bi na vrijeme otkrili nastanak kroničnih bubrežnih bolesti i spriječili njihov nastanak", istaknuo je prim. Plazonić. 

O važnosti sestrinske djelatnosti u nefrologiji i edukaciji pacijenata govorila je Gordana Novaković, predsjednica Udruge medicinskih sestara u nefrologiji: "U bilo kojoj je fazi bubrežne bolesti kontinuirana edukacija bolesnika o tome kako se ponašati, kako će održavati postojeće stanje bubrega ili ga poboljšavati. Kao sestre, u Međunarodnoj godini sestara i primalja koju je proglasila Svjetska zdravstvena organizacija, prvenstveno se zalažemo za prisutnost u svim segmentima sustava zdravstva i liječenja, kao najbrojnije u sustavu i najbliže pacijentu i zajednici. Sestre iz nefrološke djelatnosti surađuju sa drugima i naglašavaju važnost edukacije, detekcije i prevencije bolesti bubrega, ali radimo i na samoedukaciji kako bismo što kvalitetnije pomagali bolesnicima".

"Pravovremenim otkrivanjem stanja koja pomažu razvitku bubrežnih bolesti kroz tri tipa preventivnog djelovanja možemo pacijentima pomoći da bolest ne razviju, a ukoliko je bolest već nastupila, možemo je pravilno liječiti i kontrolirati njezin napredak, čime povećavamo kvalitetu života bolesnika i njihov životni vijek. Kroz podizanje svijesti javnosti i pravovremeno otkrivanje bolesti želimo omogućiti zdravlje bubrega svima i svugdje. Kronične bubrežne bolesti možemo spriječiti primjenom tzv. elementarne zdravstvene pismenosti: zdravim životnim navikama, poput nepušenja, umjerenog kretanja“, razloge potrebe podizanja svijesti, edukacije i pravovremenog otkrivanja kronične bubrežne bolesti tumači prof. dr. sc. Lada Zibar, dr. med., dopredsjednica Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju i članica Pododbora za transplantaciju bubrega pri Ministarstvu zdravstva.  

Mirela Bušić, dr. med. nacionalna koordinatorica za transplantacije, Ministarstvo zdravstva, istaknula je: "Građanima Hrvatske je transplantacija bubrega dostupna i među vodećim smo zemljama u svijetu po transplantaciji bubrega. Transplantacija je optimalna metoda liječenja jer daleko podiže kvalitetu života u odnosu na hemodijalizu, ali nije nužno za svakog idealna. Ekonomski, transplantacija je jeftinija od dijalize, a postoji i emotivna komponenta. Hrvatski se transplantacijski program oslanja na darovane organe preminulih osoba i velik je trud transplantacijskih koordinatora, uz obitelji koje daruju organe preminulih osoba. Naši građani su svjesni u vrijednost tog organa, i zajedno sa stručnim radnicima čuvaju te organe kad im budu presađeni".

"Naši građani ne paze na bubrege dok su zdravi. Dobro je da danas puno više govorimo o bubrežnim bolestima pa je manji broj onih koji dolaze u zadnjoj fazi bolesti. Oko 2006. godine je godišnje oko 700 ljudi ulazilo u program dijalize, danas je to ipak oko 500 ljudi godišnje. To je i posljedica truda liječnika koji se trude obrazovati građane. Pozivam građane da odu povremeno na kontrole, kako bi na vrijeme prepoznali i počeli se liječiti. Zahvaljujem i svim građanima koji se odluče darovati organe, jer smo s 40-ak na 100.000 ljudi među vodećima u svijetu po broju doniranih bubrega", istaknula je. gđa Tanja Watz, predsjednica udruge bolesnika Transplant. 

Globalno, kronična bubrežna bolest globalno pogađa svaku desetu osobu, a od bubrežnih bolesti općenito u svijetu pati oko 850 milijuna ljudi. Uz to, kronična bubrežna bolest proizvodi katastrofalne financijske učinke na zdravstvene sustave u cijelom svijetu. Troškovi dijalize i transplantacija bubrega penju se do dva do tri posto godišnje potrošnje zdravstvenih sustava u razvijenim zemljama svijeta, dok se broj korisnika te vrste terapije kreće oko 0,03 posto stanovnika u tim zemljama. 

Osam pravila za smanjenje rizika od kronične bubrežne bolesti:

1. Budite tjelesno aktivni i u formi.
2. Redovito kontrolirajte šećer u krvi.
3. Kontrolirajte krvni tlak.
4. Pravilno i zdravo se hranite i održavajte normalnu tjelesnu težinu.
5. Održavajte dovoljan zdravi unos tekućine.
6. Nemojte pušiti.
7. Ne uzimajte nekontrolirano lijekove bez savjeta s liječnikom.
8. Provjerite funkciju svojih bubrega ako imate jedan ili više rizičnih čimbenika: 

• Imate dijabetes
• Imate povišen krvni tlak
• Pretili ste
• Netko od vaših roditelja ili bliskih članova obitelji boluje od bubrežne bolesti

Izvor:
HDNDT