Obilježen Svjetski dan bubrega
Slijedeći tradiciju javnozdravstvenih akcija i ove se godine u čitavom svijetu obilježava Svjetski dan bubrega čija je svrha ukazivanje na rastući problem trajnog povećavanja broja osoba koji imaju neki oblik kronične bubrežne bolesti (KBB). Ove godine Svjetski dan bubrega obilježava se stručnim simpozijem ''Bubrežna bolest – čimbenici rizika od djetinjstva do starosti'', a kronična bolest bubrega i starenje su glavna tema ovogodišnjeg Svjetskog dana bubrega.
Svjetski dan bubrega ove se godine obilježava pod sloganom "Bubrezi stare isto kao i Vi. Brinite se o njima, savjetujete se s liječnikom", a posvećen je kroničnoj bolesti bubrega i starenju. Svaka deseta odrasla osoba ima neki oblik oštećenja bubrega, a u 90% oboljelih bolest bubrega ostaje neprepoznata do konačnog zatajenja bubrega.
Kronična bubrežna bolest u starijoj dobi
Svaka deseta odrasla osoba ima neki stupanj kronične bubrežne bolesti koja se može se razviti u bilo kojoj starosnoj dobi. Međutim, bolest postaje sve učestalija s porastom životne dobi, različiti uzroci mogu dovesti do kronične bubrežne bolesti. a najčešći su šećerna bolest (dijabetes) i visoki krvni tlak (hipertenzija).
Procjenjuje se da svaki peti muškarac i jedna od četiri žene u dobi između 65 i 74 godina te polovica starijih od 75 godina imaju kroničnu bubrežnu bolest. Ukratko, što ste stariji to je veća vjerojatnost da imate neki stupanj oštećenja bubrega. To je važno jer KBB povećava rizik od srčanog i moždanog udara, a može napredovati do zatajenja bubrega koje zahtijeva liječenje dijalizom ili transplantacijom bubrega. Bez obzira na vašu dob, jednostavna prevencija i rano liječenje može usporiti napredovanje bolesti bubrega, spriječiti komplikacije i poboljšati kvalitetu života.
Na stručnom simpoziju koji su organizirali Hrvatsko društvo za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju te Hrvatsko društvo za hipertenziju u suradnji sa Hrvatskim društvom za pedijatrijsku nefrologiju Hrvatskog liječničkog zbora, predstavljeni su novi radovi i istraživanja u nastanku bubrežne bolesti s naglaskom na stariju životnu dob. Posebno je bilo govora o povišenom krvnom tlaku u starijoj dobi, pojavnosti bubrežne bolesti i nadomjesnom liječenju zatajenja bubrega u starijoj dobi.
Važnost preventive
Transplantacija bubrega svakako predstavlja vrhunac u liječenju kroničnih bubrežnih bolesnika. Ipak, krajnji cilj nije liječenje, već sprečavanje nastanka i usporenje progresije bubrežnih bolesti. Zbog toga je uz razvijanje svijesti o doniranju organa, poboljšanju i proširenju mreže donatorskih bolnica, kao i unapređenju transplantacijske medicine, neophodno nastaviti široku društvenu akciju prosvjećivanja ljudi o uzrocima i posljedicama kroničnih bubrežnih bolesti.
Potrebno je organizirati preventivne preglede za rano otkrivanje kroničnih bubrežnih bolesti, što se posebno odnosi na rizične skupine odnosno oboljele od hipertenzije, dijabetesa, dislipidemije, pretilosti, kao i u osoba koje imaju pozitivnu obiteljsku anamnezu o bolesti bubrega. Scenarij uspješne organizacije i provedbe probira na kroničnu bubrežnu bolest zasniva se na dobrom planiranju ne samo probira već i budžeta, vodstva i voditelja, odabira populacije, metode (testa), edukacije, mjesta i osoblja za provođenje probira, vremena u kojem će se probir provoditi, prikupljanja podataka o rezultatima, analizi podataka, izradi i uporabi informacija. Kod svakog probira, pa tako i kod ranog otkrivanja kronične bubrežne bolesti, valja biti siguran da će se za sve osobe s pozitivnim nalazima osigurati brza, učinkovita dijagnostika i liječenje.
Transplantacijski program
Prema stopi realiziranih darivatelja organa te stopi transplantacija bubrega Hrvatska je prva zemlja u svijetu. Rezultat je to uspješnog organizacijskog modela za darivanje organa, požrtvovnosti i entuzijazma zdravstvenih djelatnika te visoke transplantacijske svijesti naših građana. Hrvatska je od 2007. godine članica Eurotransplanta, međunarodne organizacije za razmjenu organa. Transplantacijski program Republike Hrvatske uspješno je integriran te potpuno usklađen sa zahtjevima i standardima Europske unije.
Hrvatski građani danas imaju osiguranu dostupnost svih pa i najsloženijih, kombiniranih transplantacijskih usluga i jedno od najkraćih vremena čekanja na presađivanje u Europi i svijetu. Potreba za presađivanjem organa i tkiva naglo raste te je sve veći broj bolesnika kojima je zahvaljujući presađivanju omogućena najveća terapijska dobrobit. Procjenjuje se da u svijetu više od milijun osoba treba presađivanje organa ali zbog nedostatka organa za presađivanje godišnje se obavi samo 100.000 takvih zahvata.