Senilna makularna degeneracija je atrofija ili degeneracija makule i vodeći je uzrok slabljenja vida u starijih osoba. Nisu poznati sistemski predisponirajući čimbenici, no senilna makularna degeneracija može biti nasljedna. Dokazana je povezanost s pušenjem, dok je uloga kardiovaskularnih bolesti još nije jasna.
Razlikujemo dva oblika makularne degeneracije povezane sa starenjem, suhu (atrofični oblik) i vlažnu (eksudativni oblik) makularnu degeneraciju. Oba oblika senilne makularne degeneracije često su obostrana i prethodi im razvoj malih žutih depozita (druza) koji se odlažu ispod makule.
Makula (žuta pjega) središnji je dio mrežnice na koji se fokusira slika predmeta kojeg gledamo. U samom centru makule nalazi se manje udubljenje (foveola) gdje su gornji slojevi mrežnice razmaknuti i gdje nema krvnih žila. U tom dijelu najveća je zastupljenost čunjića i to je mjesto najjasnijeg vida. Makula je izrazito metabolički aktivna i zahtjeva bogatu opskrbu krvlju što je omogućeno kroz krvne žile mrežnice i žilnice. Posebno je važna uloga pigmentnog sloja mrežnice koji vrši izmjenu tvari između mrežnice i žilnice.
Za suhu makularnu degeneraciju karakteristična je nepravilna pigmentacija makularnog područja, no nema izdignutog ožiljka, krvarenja ni eksudacije u području makule. Dok se kod vlažne makularne degeneracije stvara subretinalna mreža korioidne neovaskularizacije koja je često povezana s hiperpigmentacijom makule i mekanim druzama. Žarišno izdignuće makularnog područja ili odljuštenje pigmentnog epitela može biti uzrok krvarenja ili nakupljanja tekućine.
Kod suhe makularne degeneracije, gubitak središnje oštrine vida je polagan i bezbolan. Brzo slabljenje vida je karakterističnije za vlažnu makularnu degeneraciju.
Suha makularna degeneracija javlja se češće i nije tako težak oblik bolesti kao vlažna makularna degeneracija.
Inače suhi oblik makularne degeneracije uvijek prethodi vlažnom obliku makularne degeneracije.
Nova studija pokazala je da svakodnevna konzumacija pistacija može značajno poboljšati zdravlje očiju povećanjem optičke gustoće makularnog pigmenta (MPOD), zbog biljnog pigmenta luteina, ključnog čimbenika u zaštiti očiju od plave (vidljive) svjetlosti i oštećenja povezanog sa starenjem.
23.10.2024. 12:1923.10.2024. 12:07
| American Academy of Ophthalmology | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.