Što je senilna makularna degeneracija?

Senilna makularna degeneracija je atrofija ili degeneracija makule i vodeći je uzrok slabljenja vida u starijih osoba. Nisu poznati sistemski predisponirajući čimbenici, no senilna makularna degeneracija može biti nasljedna. Dokazana je povezanost s pušenjem, dok je uloga kardiovaskularnih bolesti još nije jasna.

Razlikujemo dva oblika makularne degeneracije povezane sa starenjem, suhu (atrofični oblik) i vlažnu (eksudativni oblik) makularnu degeneraciju. Oba oblika senilne makularne degeneracije često su obostrana i prethodi im razvoj malih žutih depozita (druza) koji se odlažu ispod makule.

Makula (žuta pjega) središnji je dio mrežnice na koji se fokusira slika predmeta kojeg gledamo. U samom centru makule nalazi se manje udubljenje (foveola) gdje su gornji slojevi mrežnice razmaknuti i gdje nema krvnih žila. U tom dijelu najveća je zastupljenost čunjića i to je mjesto najjasnijeg vida. Makula je izrazito metabolički aktivna i zahtjeva bogatu opskrbu krvlju što je omogućeno kroz krvne žile mrežnice i žilnice. Posebno je važna uloga pigmentnog sloja mrežnice koji vrši izmjenu tvari između mrežnice i žilnice.

Za suhu makularnu degeneraciju karakteristična je nepravilna pigmentacija makularnog područja, no nema izdignutog ožiljka, krvarenja ni eksudacije u području makule. Dok se kod vlažne makularne degeneracije stvara subretinalna mreža korioidne neovaskularizacije koja je često povezana s hiperpigmentacijom makule i mekanim druzama. Žarišno izdignuće makularnog područja ili odljuštenje pigmentnog epitela može biti uzrok krvarenja ili nakupljanja tekućine.

Kod suhe makularne degeneracije, gubitak središnje oštrine vida je polagan i bezbolan. Brzo slabljenje vida je karakterističnije za vlažnu makularnu degeneraciju.

Suha makularna degeneracija javlja se češće i nije tako težak oblik bolesti kao vlažna makularna degeneracija.

Inače suhi oblik makularne degeneracije uvijek prethodi vlažnom obliku makularne degeneracije.