Medularni (solidni) rak štitne žlijezde može se javiti sporadično (obično unilateralno) ili kao familijarni (često bilateralno) naslijeđen po autosomno dominantnom tipu. Čini 5 do 10 % malignih neoplazmi štitne žlijezde. Patohistološki radi se o proliferaciji parafolikularnih stanica (C stanica) koje stvaraju prekomjernu količinu kalcitonina, hormona koji može sniziti serumski Ca i fosfate (PO 4).
Medularni rak štitne žlijezde se obično otkriva kao asimptomatski čvor štitnjače. Ovaj tumor je sastavni dio Sippleova sindroma koji se sastoji od medularnog raka štitne žlijezde, feokromocitoma i hiperparatireoze. Sve tri bolesti se ne nalaze uvijek u istog bolesnika. Feokromocitom je prisutan u 50 do 75%, a hiperparatireoza u 50% bolesnika.
Metastaze se šire limfnim sustavom u cervikalne i medijastinalne limfne čvorove, ali ponekad i u jetru, pluća i kosti. Dugogodišnje preživljenje je često u bolesnika s medularnim rakom štitnjače.
U liječenju je indicirana totalna tireoidektomija čak i u slučaju kad bilateralna bolest sigurno nije utvrđena. Također se radi i disekcija limfnih čvorova. Kod hiperparatireoze mogu se ukloniti hiperplastične ili adenomatozno promijenjene doštitne žlijezde.
Zadnja izmjena: 16.08.2019.
Istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji pokazalo je da su osobe koje su svakodnevno prakticirale tjelesnu aktivnost laganog i umjerenog do jakog intenziteta, imale manji rizik od raka nego pojedinci koji su više sjedili.
Znanstvenici su otkrili mehanizam pomoću kojeg acetilsalicilatna kiselina može smanjiti metastaze nekih vrsta raka stimulirajući imunološki sustav. Smatra se, da bi ovo otkriće moglo dovesti do ciljane upotrebe acetilsalicilatne kiseline za sprječavanje širenja osjetljivih tipova raka te do razvoja učinkovitijih lijekova za sprječavanje metastaza raka.
