Kliničkim pregledom može se utvrditi postoje li znaci moždanog udara i kada su se točno pojavili, kao ukazuju li na ishemični ili hemoragijski moždani udar.
Sumnja na moždani udar postavlja se ukoliko postoji neurološki deficit koji odgovara oštećenju moždanog parenhima u odgovarajućem opskrbnom području velikih krvnih žila mozga.
Premda je dijagnoza klinička, potrebno je učiniti barem jednu od metoda slikovnog prikaza te praćenje razine glukoze u krvi.
CT (kompjuterizirana tomografija) se primjenjuje kako bi se razlučilo radi li se o hemoragičnom ili ishemičkom moždanom udaru i postoji li povišenje intrakranijalnog tlaka.
Ukoliko klinički postoji sumnja na moždani udar, a on nije potvrđen na CT-u, potrebno je učiniti MR (magnetsku rezonanciju) mozga.
Kada se ustanovi o kojoj se vrsti moždanog udara radi, potrebno je učiniti dodatne pretrage kako bi se utvrdilo postoji li još neki od pratećih sistemskih poremećaja ( npr. hipertenzija, hipoksija, hipoglikemija, dehidracija i dr.).
Jednako tako, potrebno je provesti dijagnostičke testove kako bi se otkrio pravi uzrok moždanog udara i primjenilo odgovarajuće liječenje.
U svakodnevnoj praksi to podrazumijeva ultrazvučnu obradu ekstrakranijalne i intrakranijalne cirkulacije kolor doplerom i transkranijalnim doplerom, EKG, transezofagealni ultrazvuk srca te različite krvne pretrage (KKS, broj trombocita, PC, INR, profil GUK-a, lipidogram, homocistein, serologiju na sifilis u indiciranim slučajevima).
U nekim slučajevima potreno je učiniti i CT/MR angiografiju.
Rezultati novog istraživanja naglašavaju utjecaj stresa na radnom mjestu na zdravlje srca i naglašavaju potrebu za intervencijama u vezi s zdravljem. Naime, visoke razine psihosocijalnog stresa, osobito stresa povezanog s poslom, negativno utječu na kardiovaskularno zdravlje i povećavaju rizik od nepovoljnih ishoda kardiovaskularne bolesti.
