Bolesnici s depresivnim poremećajem obično ne javljaju neke premorbidne probleme. Gotovo polovina njih se javlja s prvom epizodom depresije prije dobi od 40 godina. U više od 50% osoba s prvom depresivnom epizodom pojaviti će se nova epizoda. Ako se epizoda depresije ne liječi, ona može prosječno trajati 6-24 mjeseca, a većina liječenih epizoda traje dva do tri mjeseca, no u nekih bolesnika može trajati godinama, čak doživotno.
Prekid antidepresivne terapije prije tri mjeseca predstavlja veliku opasnost za obnavljanje simptoma. Kako bolesnik biva stariji, javlja se tendencija da epizode budu sve češće i da traju sve duže. Tijekom dvadesetogodišnjeg perioda bolesnici imaju obično 5-6 epizoda. U dijela bolesnika kod kojih je postavljena dijagnoza unipolarne depresije mogu se javiti manične epizode tijekom 6-10 godina nakon prve depresivne epizode.Takvih je bolesnika oko 5-10%, srednja dob ovakve promjene je oko 32 godine, a najčešće se javlja nakon dvije do četiri depresivne epizode, te se ti bolesnici kasnije redijagnosticiraju kao bipolarni. Bolesnici mogu u životu imati samo jednu depresivnu epizodu koja se više nikada ne ponavlja. Ipak oko 50 do 80% bolesnika doživi više od jedne epizode. One se mogu javiti već tijekom slijedećih 6 mjeseci, a i ranije. Kroničnom depresijom smatra se ona koja traje dvije godine i duže, ali to ne znači da se ne može liječiti ili da mora trajati cijeli život, kao što i depresivna epizoda koja traje 6 mjeseci ili pola godine već može biti kronificirana depresija.
Liječenje blage depresivne epizode u domeni je liječnika primarne zdravstvene zaštite, a temelji se na upotrebi antidepresivnih lijekova. Ako su prisutni i anksiozni simptomi treba dodati prikladan benzodiazepin. Psihoedukacija i promjena stila življenja poboljšavaju rezultate farmakoterapije. Ako je riječ o depresivnoj reakciji na stresni životni događaj u prvom planu treba psihoterapijski pristup, uz psihofarmakološku potporu u slučaju potpore. Osobe u žalovanju treba poticati da govore o svojim osjećanjima i idejama da bi se umanjila bol separacije, te da se prisjećaju stvari od trajne vrijednosti u odnosima.
Teže oblike depresivnih epizoda liječi psihijatar, ambulantno ili hospitalizacijom. Premda je farmakoterapija temelj uspješnog liječenja, od izuzetne je dugoročne važnosti psihoedukacija i kognitivno-emocionalno-bihevioralna strategija promjene bolesnika i njegov rad na sebi te psihoterapija.
Zadnja izmjena: 03.05.2024.
Rezultati nove studije naglašavaju potencijalnu vezu između nedostatka vitamina D i mentalnog zdravlja majke, sugerirajući potrebu za proaktivnim suplementiranjem.
Kognitivno-bihevioralna terapija, jedan od najčešćih tretmana za depresiju, može poučiti vještinama za suočavanje sa svakodnevnim problemima, ojačati zdravo ponašanje i suzbiti negativne misli. No može li promjena misli i ponašanja dovesti do trajnih promjena u mozgu?
