Ciljane videoigre mogle bi pomoći u ublažavanju simptoma poremećaja pažnje/hiperaktivnosti (ADHD) i depresije kod djece i adolescenata, sugeriraju rezultati nove studije.
Žene imaju 40% veću vjerojatnost da će doživjeti depresiju u perimenopauzi nego one koje ne osjećaju nikakve simptome menopauze, otkriva nova analiza sedam studija.
U novoj studiji znanstvenici su istraživali psihobiotičko liječenje depresije vraćanjem ravnoteže mikroba i reguliranjem osovine mikrobiom-crijeva-mozak (MGB).
Rezultati nove studije otkrivaju da je dugotrajna izloženost stambenom zelenilu povezana s manjim rizicima od depresije i anksioznosti. Više razine zelenog okruženja pokazale su značajnije pozitivne učinke na mentalno zdravlje, pri čemu je smanjeno onečišćenje zraka identificirano kao značajan posrednik.
Ljudi sa specifičnim genetskim osobinama i oni koji imaju anksioznost ili depresiju imaju znatno veći rizik od srčanog udara (infarkta miokarda) tijekom razdoblja društvenog ili političkog stresa nego u drugim razdobljima, ukazuje nova studija.
Prethodna istraživanja sugeriraju blisku vezu između pretilosti i depresije, pri čemu je pretilost zabilježena kod gotovo 60% ljudi u jednoj skupini s teškom depresijom. Ova je studija također pokazala da je pretilost 1,2-1,5 puta češća kod ljudi s velikim depresivnim poremećajem.
Hormonska nadomjesna terapija mogla bi pomoći ženama da izbjegnu depresiju dok prolaze kroz menopauzu, otkriva nova studija. Naime, žene liječene hormonskom terapijom iskusile su smanjenje simptoma depresije.
Problemi sa spavanjem i unutarnjim tjelesnim satom mogu potaknuti ili pogoršati niz psihijatrijskih poremećaja, ukazuje pregled nedavnih istraživanja. Smatra se, da bi stjecanje boljeg razumijevanja odnosa između spavanja, cirkadijalnog ritma i mentalnog zdravlja moglo otključati nove holističke tretmane za ublažavanje problema mentalnog zdravlja.
Nova studija objavljena u časopisu Nature Communications pruža izravne dokaze da uporaba antidepresiva tijekom trudnoće može utjecati na razvoj djetetovog mozga i pridonijeti riziku od poremećaja mentalnog zdravlja kasnije u životu.
Izgleda, da se imunološke stanice zvane monociti, nastale u koštanoj srži i otpuštene u krvotok, mogu tijekom stresa uvući u mjesta u mozgu koja kontroliraju emocionalno ponašanje. Tamo otpuštaju enzim koji se zove matrična metaloproteinaza 8 (MMP8) koji razgrađuje proteine i restrukturira mozak kako bi promijenio funkciju neurona i, u konačnici, umanjio društveno ponašanje i nagradu.
