Unatoč nekim pretpostavkama, izgleda da starije osobe koje primaju opću anesteziju ipak nisu izložene većem riziku od dugoročnog razvoja demencije ili Alzheimerove bolesti.

Ako netko u vašoj obitelji ima Alzheimerovu bolest, i vi imate veću vjerojatnost da ćete imati promjene na mozgu koje su povezane s Alzheimerovom bolesti, čak i prije pojave simptoma kao što je gubitak pamćenja, ukazuje nova studija provedena na 250 odraslih osoba u dobi od 55 do 89 godina.

Američko istraživanje provedeno na 118 ispitanika s normalnom funkcijom mozga, u dobi od 47 do 89 godina, pokazalo je da povišeni krvni tlak (hipertenzija) u osoba s genetskim rizikom od Alzheimerove demencije može potaknuti razvoj beta-amiloidnih plakova u mozgu, zaštitnog znaka demencije.

Prema rezultatima nove studije oštećenje malih krvnih žila u mozgu moglo bi biti sekundarni čimbenik za nastanak Alzheimerove demencije.

Rezultati istraživanja provedenog na 774 muškarca, pokazali su da uzimanje beta-blokatora, lijekova za snižavanje povišenog krvnog tlaka, može smanjiti rizik od razvoja promjena na mozgu koje mogu dovesti do Alzheimerove bolesti i drugih demencija.

Istraživanje koje je pratilo više od 4.000 odraslih ispitanika tijekom 16 godina pokazalo je da traumatska ozljeda mozga, koja uzrokuje gubitak svijesti, ne povećava rizik od razvoja demencije u starijoj dobi, no može povećati rizik od ponovnog ozljeđivanja.

Američko istraživanje provedeno na 2.000 starijih osoba pokazalo je da depresija u starijih osoba nije uzrok slabljenja pamćenja, te da bi depresija mogla biti rani znak demecije.

Prema rezultatima istraživanja koje su proveli islandski znanstvenici, izgleda da mutacija gena TREM2 gotovo utrostručuje rizik za razvoj Alzheimerove demencije u odraslih osoba.

Prema rezultatima istraživanja, kojeg su proveli škotski znanstvenici s Edinburgh University, na 638 ispitanika, tjelovježba u sedamdesetim godinama može usporitii smanjivanje mozga te pojavu drugih znakova starenja mozga povezanih s demencijom.

Prema rezultatima istraživanja provedenog na 940 osoba, u dobi od 70 do 89 godina, osobe starije životne dobi koje konzumiraju veće količine ugljikohidrata i šećera, izložene su većem riziku od blagog slabljenja kognitivnih sposobnosti.