Znanstvenici su po prvi put identificirali dvije, iznimno rijetke genetske varijante povezane s Alzheimerovom bolešću, jednu na NOTCH3 genu, a drugu na TREM2 genu, pokazala je nova studija.
Izgleda da što neka žena ima manji broj menstruacija tijekom života, to je njen rizik od demencije veći, ukazuje nova studija provedena na gotovo 16.000 žena. Naime, žene koje su dobile prvu menstruaciju u dobi od 16 godina ili kasnije, imale su 23 posto veći rizik od demencije nego žene koje su prvu menstruaciju dobile u ranijoj dobi.
Oboljeli od Alzheimerove bolesti koji koriste antiepileptičke lijekove, imaju dvostruko veći rizik od upale pluća u odnosu na pacijente s Alzheimerovom bolešću koji ne uzimaju antiepileptike, ukazuje istraživanje provedeno u Finskoj.
Rezultati studije u kojoj je sudjelovalo 262.349 osoba u dobi od 50 i više godina, pokazali su da osobe s kroničnim parodontitisom imaju 6 posto veći rizik od demencije nego osobe bez parodontitisa.
Poznato je da velik broj žena uzima hormonsku terapiju kako bi ublažile neke od zabrinjavajućih simptoma menopauze, kao što su valovi vrućine i noćno znojenje. No, rezultati novog istraživanja ukazuju da hormonska terapija također može povećati rizik od Alzheimerove bolesti.
Izgleda da bi sleep apneja mogla povećati rizik od razvoja Alzheimerove bolesti, ukazuje nova studija u kojoj je sudjelovalo 288 osoba starijih od 65 godina. Naime, u osoba sa sleep apnejom uočeno je povećano nakupljanje tau proteina u mozgu, koji je inače marker za Alzheimerovu bolest. Nije jasno, da li sleep apneja uzrokuje nakupljanje tau proteina, ili povišena razina tau proteina uzrokuje sleep apneju, ili ustvari postoji dvosmjerni odnos.
Osobe koje pate od kronične upale u srednjim godinama života pokazuju veći pad kognitivne funkcije tijekom starenja, ukazuje nova studija. Kada tijelo zadobije ozljedu, dolazi do akutnog upalnog odgovora kako bi se savladala infekcija i došlo do ozdravljenja. Ovaj upalni odgovor je lokaliziran i kratkotrajan, te je dio zdravog imunološkog sustava.
Nedavno objavljeno japansko istraživanje utvrdilo je značajne razlike u razinama specifičnih bakterija u crijevima kod osoba s demencijom, u odnosu na zdrave osobe. Poznato je da bakterije u crijevima pomažu u probavnom procesu, ali je posljednjih godina postalo jasno da su one uključene u mnogo, mnogo više procesa.
Poznato je da kod Alzheimerove demencije dolazi do nakupljanja toksičnih proteina znanih kao beta amiloidni plakovi i tau proteini, unutar mozga i živčanih stanica. Rezultati nove studije pokazali su da lijek za liječenje HIV infekcije, efavirenz, može pomoći u smanjivanju razine tau proteina u neuronima oboljelih od Alzheimerove bolesti.
Istraživanje koje su proveli znanstvenici iz Njemačkog centra za neurodegenerativne bolesti u Tübingenu pokazalo je da se analizom krvi može predvidjeti progresija bolesti i neurodegeneracija mozga u vrlo ranim fazama Alzheimerove bolesti.
