Istraživanje provedeno na kineskoj populaciji pronašlo je zanimljivu vezu između konzumacije čili paprika i povećanog rizika od kognitivnog opadanja. Naime, pokazalo se da redovito konzumiranje većih količina ljutih paprika može povećati rizik od slabljenja kognitivnih funkcija.
Česta uporaba lijekova za spavanje može povećati rizik od budućih kognitivnih poremećaja, ukazuje nova studija. Naime, uočeno je da su starije osobe koje su prijavile uzimanje lijekova za spavanje, imale više od 40 posto veću vjerojatnost da će razviti demenciju tijekom narednih 15 godina u odnosu na svoje vršnjake koji rijetko ili nikada nisu popili tablete za spavanje.
Prema rezultatima nove studije, žene koje prekomjerno konzumiraju alkohol imaju tri puta veći rizik od razvoja demencije u usporedbi sa svojim vršnjacima koji ne konzumiraju pretjerano alkohol.
Izgleda da hormonska terapija za snižavanje razine testosterona u oboljelih od raka prostate, može povećati rizik od Alzheimerove bolesti i drugih demencija, ukazuje nova studija.
Osobe u kojih dolazi do opadanja kvalitete spavanja u 50-im i 60-im godinama života, imaju više tau proteina u mozgu, što ih dovodi u veći rizik od razvoja Alzheimerove bolesti kasnije u životu, ukazuje nova studija.
Britanski znanstvenici s University of Nottingham otkrili su da popularni lijekovi znani kao antikolinergici, koji se koriste za liječenje brojnih stanja, od problema s mokraćnim mjehurom do Parkinsonove bolesti i depresije, mogu povećati rizik od razvoja demencije.
Rezultati nove studije pokazali su da poremećaj srčanog ritma znan kao fibrilacija atrija može povećati rizik od demencije čak i kod ljudi koji nisu imali moždani udar. Fibrilacija atrija je najčešči oblik aritmije, koji pogađa 2,7 do 6,1 milijuna odraslih osoba u SAD-u.
Uz pomoć naprednih laboratorijskih testova pokazalo se da su visoke razine priona, infektivnih proteina, povezane s ranom pojavom Alzheimerove bolesti. Prioni su povezani s tau proteinima i amiloidnim plakovima koji su tipični za Alzheimerovu bolest.
Čak je i tjelesna aktivnost blagog intenziteta povezana s većim volumenom mozga i zdravim starenjem mozga, ukazuje nova studija. Smatra se da značajni dokazi upućuju na to da redovita tjelesna aktivnost može spriječiti slabljenje kognitivnih sposobnosti i demenciju. Naime, aktivni pojedinci imaju niže metaboličke i vaskularne čimbenike rizika, a ti čimbenici rizika mogu objasniti njihovu sklonost ka zdravom starenju mozga. Međutim, razine specifične aktivnosti koje su optimalne za prevenciju demencije ostale su nejasne.
Smanjene kapilare u stražnjem dijelu oka mogu biti novi, neinvazivni način dijagnosticiranja ranog kognitivnog oštećenja, koje prethodi Alzheimerovoj bolesti, ukazuje nova studija.
