Novosti u dijagnosticiranju i liječenju raka pluća


Novosti u dijagnosticiranju i liječenju raka pluća

Povodom Mjeseca borbe protiv raka pluća koji se obilježava u studenom, danas su na konferenciji za novinare koju je organizirala Udruga oboljelih od raka pluća Jedra, uz podršku Hrvatskog torakalnog društva, Hrvatskog onkološkog društva HLZ-a i Ureda za zdravstvo Grada Zagreba, vodeći hrvatski liječnici predstavili novosti u pristupu i metodi liječenja te teške bolesti od koje svake godine u Hrvatskoj oboli oko tri tisuće osoba.

Detaljnije su o raku pluća, vodećem uzroku obolijevanja i umiranja od malignih bolesti, ali i pomacima u liječenju govorili prof. dr. sc. Antonio Juretić, dopredsjednik Hrvatskog onkološkog društva HLZ-a i prof. dr. sc. Miroslav Samaržija, predsjednik Hrvatskog torakalnog društva dok je prof. dr. sc.  Sven Seiwerth, predstojnik  Zavoda za patologiju MFZ-a predstavio ulogu molekularnog testiranja kod raka pluća.

Značajne novosti prvenstveno se odnose na dijagnostiku i liječenje EGFR i ALK pozitivnog raka pluća koji se dokazuje molekularnim genskim testom i liječi tzv. ciljanim lijekom, a od kojeg obolijevaju uglavnom mlađe žene, i to nepušači. Zadnjih je godina, naime, postalo jasno da se rak pluća osim po histološkoj slici (male i ne-male stanice) dijeli i po molekularnim karateristikama, kao što su prije svega EGFR i ALK mutacije.

Unatoč stalnom porastu oboljelih i činjenici da ne postoji program ranog otkrivanja putem tzv. probira te skromnim rezultatima liječenja, suvremena medicina ipak donosi pomake u dijagnositici i liječenju raka pluća. Personalizirani pristup u liječenju raka pluća bolesniku osigurava ciljano i induvidualizirano liječenje, a zdravstvenom sustavu uštedu jer se primjenjuje pravi lijek za pravog bolesnika.

Era personalizirane medicine

Suvremne spoznaje u razumijevanju karcinoma govore da je rak pluća skup različitih tipova karcinoma koji se mogu klasificirati prema molekularnoj, odnosno genskoj podlozi, kao što su EGFR mutacije koje se nalaze kod 10 do 20 posto i ALK mutacije kod 3 do 5 posto bolesnika oboljelih od najučestalije vrste raka pluća, tj. raka pluća ne-malih stanica koji čini 80 posto svih karcinoma pluća. Molekularno testiranje na ALK i EGFR mutacije, odmah nakon postavljanja dijagnoze, omogućava donošenje najbolje odluke o terapiji  jer se za njihovo liječenje koriste različiti tzv. ciljani lijekovi. Upravo je personalizirana medicina uvelike pridonijela napretku u liječenju onkoloških bolesti općenito, a u zadnje vrijeme i raka pluća koji predstavlja jedan od značajnih javno-zdravstvenih problema jer je riječ o bolesti koja je u stalnom porastu, osobito u žena kod kojih je incidencija sa 514 u 2008. godini porasla na 718 u 2011. godini, što predstavlja približno 50-postotni porast u tri godine.

"Personalizirani pristup predstavlja promjenu u liječenju raka pluća jer osigurava bolesniku ispravan lijek ovisno o vrsti karcinoma. To je svakako dodatni poticaj našem nastojanju u osiguravanju najboljeg liječenja i primjerene kvalitete života bolesnika, uz istovremeno ostvarivanje uštede zdravstvenom sustavu, jer osigurava primjenu pravog lijeka za pravog bolesnika u pravo vrijeme. Stoga je iznimno važno da zdravstveni sustav uoči dobrobiti personalizirane medicine za oboljele od raka pluća, ali i za sam sustav u dugoročnom, financijskom smislu", istaknuo je prof. dr. sc. Miroslav Samaržija, predstojnik Klinike za plućne bolesti Jordanovac i predsjednik Hrvatskog torakalnog društva, govoreći o pomacima u liječenju raka pluća.

Iako je riječ o dominatno pušačkom tumoru, valja naglasiti da rak pluća zahvaća različite skupine ljudi, uključujući mlade i nepušače. Prema zadnjim podacima, čak 25 posto slučajeva oboljenja od raka pluća nije povezano s pušenjem (53 posto u žena i 15 posto muškaraca), a najnovije spoznaje potvrđuju da je ALK mutacija genski uvjetovana, nije povezana s pušenjem i od nje oblijevaju uglavnom žene mlađe životne dobi. Upravo ta vrsta raka raste polagano i brzo metastazira, prilikom postavljanja dijagnoze u 75 posto slučajeva je već u uznapredovaloj fazi, a rezultati lječenja često su skromni.

"Rana dijagnostika raka pluća veliki je problem jer su respiratorne tegobe nedovoljno specifične i nema upozoravajućih simptoma, tako da se većina oboljelih javi liječniku u proširenoj fazi bolesti. Kasno dijagnosticiranje čini ga vrlo opasnim po život i jedan je od oblika raka koje je najteže liječiti. S obzirom da ne postoji program ranog otkrivanja još uvijek je najbolji oblik prevencije nepušenje odnosno prestanak pušenja, te edukacija i informiranje javnosti o tipologiji bolesti raka pluća, uzrocima, simptomima i mogućnostima liječenja," upozorio je prof. dr. sc. Antonio Juretić, profesor kliničke onkologije i dopredsjednik Hrvatskog onkološkog društva HLZ-a govoreći o raku pluća kao najčešćem uzroku obolijevanja i umiranja od malignih bolesti.

Uloga molekularnog testiranja u liječenju raka pluća

Prema najnovijim istraživanjima u liječenju raka pluća sve važniju  ulogu ima  dijagnostičko molekularno testiranje kojim se utvrđuje genska mutacija tj. tip karcinoma i, sukladno tome, određuje individulano prilagođena terapija odnosno ciljano liječenje. Utvrđivanjem genskog ALK i EGFR statusa omogućuje se odabir upravo onih pacijenta kod kojih će terapija određenim lijekom imati željeni učinak i maksimalno pridonijeti poboljšanju njihove prognoze. Uz kemoterapiju, dosad najrašreniji oblik terapije raka pluća, bolesnicima je omogućena ciljana terapija za EGFR mutacije primjenom lijekova koji se nalaze na listi lijekova HZZO, a koja billježi pozitivne pomake. Međutim, testiranje i liječenje za ALK pozitivne mutacije nije pokriveno od strane HZZO-a, iako takvih bolesnika  godišnje u Hrvatskoj ima samo 30-ak.

"Zajedničkim naporima zdravstvenih djelatnika, patologa i onkologa te pulmologa u suradnji s HZZO-om i farmaceutskom industrijom, uspjeli smo odnedavno uvesti rutinsko testiranje na EGFR status u bolesnika sa uznapredovalim karcinoma pluća nemalih stanica. U bliskoj budućnosti, zahvaljujući našem educiranom i stručnom osoblju, te donacijima omogućit ćemo i testiranje bolesnika na ALK mutacije na Zavodu za patologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu", istaknuo je prof. dr. sc. Sven Seiwerth, predstojnik Zavoda za patologiju Medicinskog fakulteta Zagreb.

Predsjednica Udruge Jedra mg. sc. Sandra Karabatić, viša medicinska sestra na KB Jordanovac, istaknula je važnost ovakvih javnozdravstvenih akcija u podizanju svijesti o prevenciji, dijagnozi i načinu liječenja oboljelih od raka pluća i dodala: "Zadatak Udruge je ukazivati na mogućnosti prevencije i važnost dijagnostike za što raniji početak liječenja bolesnika. Stoga nastojimo iskoristiti svaku prigodu da informiramo javnost o važnim novostima u dijagnostici i liječenju ove teške bolesti koja se kasno otkriva, a brzo napreduje".
Osobno iskustvo borbe s bolešću iznijela je Silvana Vidak kojoj je u proljeće ove godine dijagnosticiran ALK pozitivni rak pluća i koja se liječi na Klinici za plućne bolesti Jordanovac. Gđa. Vidak rođena je 1975. godine, nikada nije pušila cigarete niti pila alkohol, majka je troje malodobne djece.

Podsjetimo, rak pluća jedna je od najčešćih zloćudnih bolesti i ujedno vodeći uzrok smrti među svim karcinomima u žena i muškaraca. U Hrvatskoj je to najčešći oblik raka u muškaraca i drugi po učestalosti rak u žena, odmah nakon raka dojke. Prema podacima Registra za rak u Hrvatskoj je u 2011. godini dijagnosticirano 2.920 novooboljelih od raka pluća, od čega 768 slučajeva u žena i 2.152 u muškaraca. S obzirom da se rak pluća otkriva kasno, kada je bolest već uznapredovala, ishodi liječenja za sada su skromni, petogodišnje je preživljenje samo  6 posto, a o pravim rezultatima liječenja tzv. ciljanim lijekovima još je prerano govoriti jer se neki od njih primjenuju tek godinu dana. Najnovije metode daju nadu da će i rak pluća zahvaljujući ciljanoj terapiji u budućnosti postati kroničnom bolešću, poput primjerice raka dojke koji se već dulji niz godina liječi tzv. ciljanim lijekovima.

Izvor:
Udruga oboljelih od raka pluća Jedra