Djeca koja nisu dojena mogla bi imati dugoročne posljedice po zdravlje

Francuski znanstvenici uspoređivali su rast, sastav tijela i krvni tlak kod tri grupe novorođenčadi.

Jedna je grupa novorođenčadi bila dojena tijekom prva četiri mjeseca života, dok je novorođenčad  u drugim grupama dobivala jednu od dvije vrste formula, nisko-proteinsku formulu s 1,8 g proteina na 100 kcal ili visoko-proteinsku formulu s 2,7 g proteina na 100 kcal.

Nakon četiri mjeseca, dojenčad koja je dobivala formulu i dalje je nastavila uzimanje iste formule, dok je dojenčad koja je bila dojena započela s uzimanjem nisko-proteinske formule.

U dobi od tri godine, dijastolički i prosječni krvni tlak, kod djece hranjene visoko-proteinskom formulom bio je veći nego kod dojene djece. Iako se mora istaknuti da je i taj povišeni krvni tlak bio u granicama normale.

Jednako tako pokazalo se da su dojena djeca drugačije rasla te su imala i drugačiji metabolički profil nego djeca hranjena formulom.

Dojena djeca imala su nižu razinu hormona inzulina u krvi u dobi od 15 dana i 4 mjeseca, no ne i u dobi od 9 mjeseci.

Prema mišljenju jednog od autora istraživanja, izgleda da hranjenje formulom inducira razlike u nekim hormonalnim profilima, kao i u rastu.

Dugoročne posljedice takvih promjena nisu još dovoljno istražene u ljudi, a mogle bi utjecati na kasnije zdravlje.

Izvor:
American Academy of Pediatrics PR