Žučni mjehur je kruškolika vrećica duga 8 do 12 cm, 4 do 5 cm široka, volumena 30 do 50 ml, priljubljena uz donju ploštinu jetre, a služi kao spremište koncentrirane žuči između razdoblja probave.
Žuč je vodena otopina žučnih kiselina, bilirubina, kolesterola, fosfolipida i elektrolita koji se stvara u jetri. Kolesterol je sam netopljiv u vodi, ali postaje topljiv u micelama s fosfolipidima, ponajprije s lecitinom, te žučnim kiselinama koje omogućuju njegovo izlučivanje putem žuči. Poremećen omjer pojedinih sastojaka žuči pogoduje nastanku žučnih kamenaca.
Osim u probavi te apsorpciji masti i vitamina topljivih u mastima (A, D, E i K), žuč ima i druge važne funkcije. Žučne kiseline potiču izlučivanje vode u debelom crijevu i tako pomažu čišćenje crijeva, putem žuči izlučuje se bilirubin koji nastaje kao razgradni produkt hema od istrošenih eritrocita, a također brojni lijekovi te endogeni spojevi se na taj način odstranjuju iz organizma.
Žučni su kamenci vrlo česta pojava i prisutni su u više od 10 posto opće populacije. Pojavljuju se dvostruko češće u žena nego u muškaraca, a učestalost im se povećava s dobi. Prevalencija u žena u dobi od 20 do 55 godina iznosi 5 do 20 posto, dok se nakon 55. godine povećava na 25 do 30 posto.
Prema sastavu razlikujemo kolesterolske i pigmentne žučne kamence. U razvijenim zapadnim zemljama najčešći su kolesterolski žučni kamenci koji se susreću u oko 80 posto bolesnika.
Žučni kamenci rastu oko 1 do 2 mm godišnje te im treba 5 do 20 godina kako bi dosegli veličinu koja može uzrokovati probleme.
Većina žučnih kamenaca nastaje u žučnom mjehuru, no smeđi pigmentni žučni kamenci nastaju u žučnom vodu.
Čisti kolesterolski žučni kamenci građeni su od kolesterola, a jezgru im čine kalcijeve soli nekonjugiranog bilirubina. Takvi su žučni kamenci, u pravilu, veliki, solitarni i žućkastobijele boje. Miješani kolesterolski žučni kamenci nešto su češći od čistih, sadržavaju više od 50 posto kolesterola, a obično su manji o čistih kolesterolskih žučnih kamenaca i često su multipli.
Što se pigmentnih žučnih kamenaca tiče, postoje dva tipa, zapadni i orijentalni. U nas se uglavnom susreću pigmentni žučni kamenci zapadnog tipa koji su crne boje, mali, a nastaju zbog povećane količine netopljivog nekonjugiranog bilirubina u žuči uz relativni deficit žučnih soli te višak mucina i kalcija.
Stanja koja dovode do njihovog nastanka su kronična hemoliza ili ciroza jetre.
Orijentalni tip žučnih kamenca nastaje u uvjetima bakterijske infekcije (najčešće Escherichia coli) ili bilijarnog parazitizma (Clonorchis sinensis ili Ascaris lubricoides).
Zadnja izmjena: 24.08.2019.
Akutni pankreatitis (akutna upala gušterače) treće je najčešće gastrointestinalno stanje povezano s hospitalizacijom u SAD-u i primarna je dijagnoza u stotinama tisuća posjeta hitnoj službi svake godine.
Nova studija nudi nadu za raniju dijagnozu raka gušterače, naime, otkrivena je povezanost između nedavne bolesti žučnih kamenaca i duktalnog adenokarcinoma gušterače (PDAC). Pacijenti s dijagnozom duktalnog adenokarcinoma gušterače imali su šest puta veću vjerojatnost da će imati žučne kamence negdje unutar godinu dana prije nego što im je dijagnosticiran rak gušterače.
