Kad se donosi odluka o vrsti liječenja raka kože, potrebno je voditi računa o sljedećim ciljevima:
potpuno uklanjanje ili uništenje tumora;
pošteda zdravog tkiva;
očuvanje funkcije;
optimalni estetski rezultat.
Naravno, ove ciljeve često nije moguće u potpunosti ostvariti. Najvažniji cilj je potpuno izlječenje bolesnika.
Čimbenici koji se odnose na bolesnika, a utječu na izbor liječenja su opće stanje bolesnika, dob, druge ozbiljnije bolesti, uzimanje antikoagulantne terapije te izbor samog bolesnika.
Na kraju, dostupnost pojedinih metoda liječenja i iskustvo liječnika-specijalista utječu na odluku o vrsti liječenja.
Kiruška ekscizija je najčešći i uobičajen način liječenja karcinoma kože diljem svijeta. Obično se provodi u lokalnoj anesteziji, a sastoji se od kirurškog odstranjenja tumora zajedno s dijelom klinički normalnog okolnog tkiva.
U liječenju bazalioma radioterapija (liječenje ionizirajućim zračenjem) vrlo je korisna alternativa kirurškom liječenju, a ponekad je i metoda prvog izbora. Radioterapija je pogodna za liječenje starijih bolesnika (starijih od 60 godina), kod većih, teško operabilnih tumora koji zahtijevaju opsežan rekonstrukcijski zahvat, za liječenje bazalioma u području očnog kuta, vrha nosa i nosnih krila, uške ili na usnicama, kod bolesnika koji imaju povećan operativni rizik ili su na antikoagulacijskoj terapiji, te kod bolesnika koji odbijaju kirurško liječenje.
Krioterapija se provodi tekućim dušikom koji razvija temperaturu od -178°C. Nanosi se posebnim aplikatorom ili vatiranim štapićem točno na promjenu na koži. Nakon aplikacije nastaje tzv. krionekroza (uništava tumorsko tkivo), te se terapija ponavlja nakon regeneracije kože, nakon 10-14 dana, sve do izlječenja. Ova metoda se ponekad koristi u liječenju početnih karcinoma kože.
Ponekad se u liječenju primjenjuju lokalni citostatik 5-fluorouracil i lokalni imunomodulator imikvimod (ovaj samo kod površinskih bazalioma), ali je učinkovitost ovih metoda liječenja nešto slabija.
U novije vrijeme u liječenju površinskih bazalioma primjenjuje se i tzv. fotodinamička terapija. Radi se o novoj, neinvazivnoj metodi liječenja koja koristi fotokemijske reakcije nastale međudjelovanjem fotosenzibilizatora, vidljivog svjetla i kisika.
Potrošnja fruktoze znatno se povećala u posljednjih pet desetljeća, uglavnom zbog raširene upotrebe visokofruktoznog kukuruznog sirupa kao zaslađivača u pićima i ultraprerađenoj hrani. Novo istraživanje pokazuje da fruktoza iz hrane potiče rast tumora na životinjskim modelima melanoma, raka dojke i raka vrata maternice.
04.12.2024. 15:3104.12.2024. 14:45
| Nature Cardiovascular Research | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.