Analiza podataka više od 58.000 bolesnika koji su pretrpjeli ishemijski moždani udar pokazala je da 15 minuta može značiti razliku između života i smrti.

Prema rezultatima istraživanja koje su proveli škotski znanstvenici s Glasgow University, izgleda da apliciranje matičnih stanica u mozak osoba koje su pretrpjele teške moždane udare, može pomoći u njihovom oporavku.

Rezultati australske studije provedene na više od 10.000 žena u dobi od 47 do 52 godine, pokazali su da su žene srednje životne dobi, koje pate od depresije, izložene gotovo dva puta većem riziku od moždanog udara nego žene koje nisu depresivne.

Prema rezultatima studije provedene u Nizozemskoj na 283 ispitanika u dobi od 65 do 85 godina, analiza kose može otkriti ima li neka starija osoba povišene razine kortizola, hormona stresa, a samim time i veći rizik od srčane bolesti i moždanog udara.

Analiza 33 studije pokazala je da se povećanjem kalija u našoj prehrani, te smanjenjem konzumiranja soli, može sniziti krvni tlak, a samim time i smanjiti rizik od moždanog udara.

Britansko istraživanje pokazalo je da konzumiranje namirnica koje su bogate vlaknima može pomoći u smanjivanju rizika od moždanog udara, pa se tako za svakih 7 grama dnevne konzumacije vlakana, rizik od moždanog udara smanjuje za 7 posto.

Rezultati japanskog istraživanja provedenog na više od 82.000 odraslih osoba u dobi od 45 do 74 godine, pokazali su da kava i zeleni čaj mogu pomoći u smanjenju rizika od moždanog udara, posebice ako se redovito konzumiraju.

Prema rezultatima istraživanja provedenog u Danskoj na više od 273.000 žena, pretile mlade žene koje su nedavno rodile imaju značajno povećan rizik od srčanog i moždanog udara.

Bolesnici s pretrpljenim moždanim udarom koji su uspjeli sniziti svoj sistolički krvni tlak ispod 130 mmHg izloženi su značajno manjem riziku od ponovnog moždanog udara koji je uzrokovan krvarenjem u mozgu nego bolesnici koji nisu uspjeli sniziti svoj povišeni krvni tlak.

Američko istraživanje provedeno na više od 6.000 odraslih osoba pokazalo je da niz kratkih svakodnevnih tjelesnih aktivnosti može biti jednako učinkovito kao i strukturirane vježbe u teretani u očuvanju zdravlja, tj. sprječavanju razvoja hipertenzije, povišenog kolesterola i metaboličkog sindroma, za kojeg se zna da povećava rizik od koronarne arterijske bolesti, moždanog udara i dijabetesa tipa 2.