Melanomi se najčešće razvijaju na područjima tijela koja su bila izložena suncu kao što su leđa, noge, ruke i lice. No melanomi mogu također nastati i na područjima koja nisu puno izložena suncu kao što su tabani, dlanovi i korijen nokta. Ti skriveni melanomi češće se javljaju kod tamnoputih osoba.
Znakovi koji upućuju na melanom:
pigmentirana (naročito crna ili tamno plava) mrlja ili madež koji se povećava
promjene boje postojećeg madeža, naročito širenje crvene, bijele i plave pigementacije u okolno tkivo
promjene u značajkama kože iznad pigmentiranog mjesta, kao što su promjene u čvrstoći ili obliku
znakovi upale kože koja okružuje već postojeći madež
Melanom se ne pojavljuje uvijek na madežu. Može se pojaviti i na koži normalnog izgleda.
Normalni madeži
Normalni madeži su uglavnom ujednačene boje, npr. žućkastosmeđe, smeđe ili crne, čvrstih rubova koji ih odvajaju od okolne kože. Ovalnog su ili okruglog oblika i obično im je promjer manji od 6 mm.
Većina ljudi ima od 10 do 40 madeža koji uglavnom nastanu do četrdesete godine života. Mada se izgled madeža može s vremenom promijeniti, neki starenjem mogu i nestati.
Neobični madeži koji ukazuju na melanom
Značajke neobičnih madeža koje ukazuju na melanoma ili druge oblike raka kože utvrđuju se prema mnemoničkom pravilu ABCDE kojeg je razvila Američka akademija za dermatologiju:
A označava asimitrični oblik - madež je nepravilnog oblika
B označava nepravilni rub - madež ima nepravilan i nazubljen rub
C označava promjenu boje - izraslina ima više boja ili je boja nejednako raspoređena
D označava promjer - madež je veći od 6 mm.
E označava promjenu u madežu - promjene koje se mogu pojaviti nakon nekog vremena, npr. madež koji s vremenom raste ili mijenja boju i oblik, a na madežu se nakon izvjesnog vremena mogu pojaviti novi znakovi i simptomi kao što su svrbež i krvarenje
Druge sumnjive promjene na madežu su:
ljuskavost
svrbež
širenje pigmenta iz madeža u okolnu kožu
pojava iscjetka ili krvarenja
Izgled kancerogenih (zloćudnih) madeža je vrlo različit. Kod nekih se javljaju sve gore navedene promjene, dok drugi mogu imati samo jednu do dvije neobične značajke.
Dogovorite pregled kod liječnika ako primijetite bilo kakve neobične promjene na koži.
Potrošnja fruktoze znatno se povećala u posljednjih pet desetljeća, uglavnom zbog raširene upotrebe visokofruktoznog kukuruznog sirupa kao zaslađivača u pićima i ultraprerađenoj hrani. Novo istraživanje pokazuje da fruktoza iz hrane potiče rast tumora na životinjskim modelima melanoma, raka dojke i raka vrata maternice.
07.11.2024. 14:1206.11.2024. 12:43
| University of Georgia | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Omega-3 i omega-6 masne kiseline u dodacima ribljeg ulja mogle bi pomoći u zaštiti ljudi od raka, tvrdi nova studija. Naime, sudionici studije s višim razinama omega-3 masnih kiselina imali su niže stope raka debelog crijeva, raka želuca, raka pluća i drugih karcinoma probavnog trakta.
