Čimbenici koji su se odlučivali hoće li vas testirati na virus koji uzrokuje COVID-19 mogu se razlikovati ovisno o tome gdje živite. Ovisno o vašem mjestu, možda će vas trebati pregledati vaš liječnik kako biste utvrdili je li testiranje prikladno i dostupno.
Vaš liječnik će odlučiti je li potrebno provesti testiranje na virus SARS-CoV-2 na temelju vaših znakova i simptoma, kao i na temelju vaših bliskih kontakta s nekim kome je dijagnosticiran COVID-19. Vaš liječnik također može razmotriti testiranje ako imate veći rizik od ozbiljne bolesti ili ćete imati operaciju.
Ako ste imali COVID-19 u posljednja tri mjeseca ili ste u potpunosti cijepljeni protiv COVID-19, ne trebate biti testirani.
Prilikom testiranja na SARS-CoV-2 zdravstveni radnik može uzeti uzorak iz nosa (nazofaringealni bris), grla (bris grla) ili sline. Uzorci se zatim šalju u laboratorij na testiranje. Ako iskašljavate sputum, možda će ga poslati na testiranje.
Od početka COVID-19 pandemije razvijena su i koriste se tri osnovna tipa laboratorijskih testova:
Testovi amplifikacije nukleinske kiseline ili NAAT (uključujući RT-PCR, TMA i LAMP) detektiraju prisutnost ili odsutnost CoV-2 genoma, generalno u uzorcima dišnih puteva (obrisak nazofarinksa i orofarinksa). PCR i ekvivalenti testovima nukleinske kiseline smatraju se najpouzdanijim načinom za određivanje da li osoba nosi SARS-CoV-2. Pozitivni rezultat znači da je virusni genom definitivno prisutan, međutim ne utvrđuje da li je osoba zarazna ili ne.
Serološki testovi detektiraju prisutnost antitijela (specifični imuni odgovor) na SARS-CoV-2 antigenske proteine, u uzorku krvi. Pozitivan rezultat pokazuje da je osoba bila izložena SARS-CoV-2 virusu u prošlosti. Dostupni su kvantitativni i kvalitativni testovi.
Antigenski testovi mjere prisutnost ili odsutnost virusnih proteina (antigena), najčešće nukleokapsidni protein. Preferirani uzorci su ranije spominjani obrisci nazofarinksa i orofarinksa.
Istraživanje provedeno u Australiji otkrilo je upalne markere u krvi dugotrajnih pacijenata s COVID-19, što bi moglo objasniti zašto mnogi imaju stalne kardiovaskularne probleme poput stalne boli u prsima i lupanja srca.
13.10.2024. 20:3313.10.2024. 20:19
| Arteriosclerosis Thrombosis and Vascular Biology | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Nova studija otkrila je dugoročni kardiovaskularni zdravstveni rizik povezan s COVID-19, osobito među osobama s težim slučajevima COVID-19 koji su zahtijevali hospitalizaciju. Ovaj povećani rizik od srčanog udara (infarkt miokarda) i moždanog udara nastavio se tri godine nakon oboljevanja od COVID-19.