Godišnje se u Sjedinjenim Američkim Državama zabilježi preko 325.000 slučajeva iznenadne srčane smrti. To je najčešći prirodni uzrok smrti i čini oko 50% svih slučajeva smrti uslijed srčanih bolesti.
Budući da je navedeni udio iznenadne srčane smrti u općoj populaciji sličan u svim zapadnim zemljama, taj bi broj prilagođen na broj stanovnika u Hrvatskoj iznosio gotovo 9.000 slučajeva godišnje. Drugim riječima, svaki dan u Hrvatskoj od iznenadne srčane smrti umire oko 25 osoba, prosječno jedna osoba svakoga sata.
Smatra se da oko 40% slučajeva iznenadne srčane smrti prolazi bez svjedoka, tj. nitko nije prisutan u trenutku događaja. U ostalim slučajevima preživljavanje ovisi o osposobljenosti prisutne osobe/osoba za pružanje mjera prve pomoći u smislu oživljavanja (reanimacije). Slijedeći korak je brz prijevoz u zdravstvenu ustanovu i postupak defibrilacije, tj. električnog prekidanja zloćudne srčane aritmije (tzv. "elektrošok").
Zadnja izmjena: 26.05.2024.
Rezultati nove studije pokazali su da u usporedbi s općom populacijom koja nije koristila antidepresive, pojedinci s poviješću korištenja antidepresiva imaju povećan rizik od iznenadne srčane smrti, koji varira ovisno o dobi i vremenu izloženosti.
Novo istraživanje ukazuje na raširen utjecaj nedostatka magnezija na kardiovaskularne bolesti, naglašavajući važnost poboljšanog unosa hranom za javno zdravlje. Pokazalo se da nedostatak magnezija može dovesti do kardiovaskularnih zdravstvenih problema poput hipertenzije, kalcifikacije koronarnih arterija, moždanog udara, ishemijske bolesti srca, fibrilacije atrija, zatajenja srca i srčane smrti.
