Rizik od iznenadne srčane smrti procjenjuje se temeljitim i preciznim razgovorom s bolesnikom (anamneza), pregledom i po potrebi dodatnim pretragama koje opisuju stanje srčanog mišića i električnog sustava srca.
Kod anamneze je posebno važna tzv. obiteljska anamneza, tj. podatak o tome da li je netko u obitelji moguće umro iznenadnom srčanom smrću. Pri tome su posebno sumnjive nagle smrti kod do tada naizgled zdravih članova obitelji u mlađoj životnoj dobi.
Kardiološki pregled može otkriti znakove strukturne bolesti srca (primjerice šum na srcu može značiti bolest srčanih zalistaka), dok dodatne pretrage daju važne informacije o radu srca kao crpke, odnosno njegovom električnom sustavu. Najvažnije pretrage su elektrokardiogram (EKG), ultrazvuk srca, test opterećenja (ergometrija), 24-satni Holter EKG-a (snimanje svih otkucaja tijekom 24 sata), kao i laboratorijski nalazi krvnih pretraga (uključujući hormone štitnjače).
Zadnja izmjena: 26.05.2024.
Rezultati nove studije pokazali su da u usporedbi s općom populacijom koja nije koristila antidepresive, pojedinci s poviješću korištenja antidepresiva imaju povećan rizik od iznenadne srčane smrti, koji varira ovisno o dobi i vremenu izloženosti.
Novo istraživanje ukazuje na raširen utjecaj nedostatka magnezija na kardiovaskularne bolesti, naglašavajući važnost poboljšanog unosa hranom za javno zdravlje. Pokazalo se da nedostatak magnezija može dovesti do kardiovaskularnih zdravstvenih problema poput hipertenzije, kalcifikacije koronarnih arterija, moždanog udara, ishemijske bolesti srca, fibrilacije atrija, zatajenja srca i srčane smrti.
