Američko istraživanje provedeno na gotovo 450 ispitanika prosječne dobi od 48 godina pokazalo je da su pretile osobe izložene većem riziku da će im biti dijagnosticiran agresivni oblik papilarnog raka štitnjače u uznapredovalom stadiju bolesti.
Analiza 10 studija u kojima je sudjelovalo oko 53.000 ispitanika pokazala je da supklinička hipertireoza može povećati rizik od srčanih problema posebice fibrilacije atrija te prijevremene smrti.
American Association of Clinical Endocrinologists (AACE) obilježava već osamnaestu godinu zaredom "Mjesec svjesnosti o štitnjači", a ovogodišnji moto je: "Ako vaša štitnjača ne funkcionira pravilno, ne funkcionirate ni vi’’. Svrha obilježavanja je želja da se potakne uspješnije otkrivanje i liječenje bolesti štitnjače, obzirom da se zna da je više od pola slučajeva nedijagnosticirano.
Američki znanstvenici uspjeli su otkriti tri mutacije gena koje povećavaju rizik od razvoja raka štitnjače. Jedna od njih, mutacija PTEN gena, povećava rizik od razvoja raka štitnjače i kod djece.
Američko istraživanje provedeno na 1.675 ispitanika pokazalo je da ftalati i bisfenol-A (BPA), kemikalije koje se nalaze u otapalima, plastici i brojnim kućanskim proizvodima, mogu promjeniti razinu hormona štitnjače u tijelu.
Kanadsko istraživanje provedeno na više od 213.500 ispitanika u dobi od 70 i više godina pokazalo je da uzimanje prevelikih doza lijeka levotiroksina, koji se koristi u liječenju bolesti štitnjače, može povećati rizik od prijeloma kosti.
Istraživanje provedeno u SAD-u pokazalo je da su muškarci starije životne dobi s blagom disfunkcijom štitne žlijezde, koje većina nije ni svjesna, izloženi većem riziku od prijeloma kuka.
Studija koju s proveli nizozemski znanstvenici s Leiden University Medical Center na 859 blizanaca iz 421 obitelji čiji su članovi poznati po svojoj dugovječnosti (prosječna duljina života 93 godine) povezala je slabiju aktivnost štitne žlijezde s duljim životom.
Povodom Drugog međunarodnog tjedna svjesnosti o štitnjači koji se obilježava od 24. do 30. svibnja razgovarali smo s prof. dr. sc. Damirom Dodigom, voditeljem Kliničkog zavoda za nuklearnu medicinu i zaštitu od zračenja KBC-a Zagreb o karcinomu štitnjače, u kojoj dobi i kod kojeg spola se najčešće javlja, kolika je njegova učestalost, kada treba posumnjati na karcinom štitnjače, treba li se u slučaju kirurškog zahvata ukloniti cijela štitnjača ili samo dio štitnjače, kako izgleda život pacijenata nakon kirurškog odstranjenja štitnjače, koji bolesnici teško podnose hipotireozu te kako im se može pomoći.
Mlađe odrasle osobe koje imaju prekomjerno aktivnu štitnu žlijezdu suočavaju se sa znatno većim rizikom od razvoja moždanog udara nego ljudi bez tog stanja, izvještavaju tajvanski znanstvenici.
