Izloženost rendgenskom zračenju tijekom pregleda kompjuteriziranom tomografijom (CT) povezana je s većim rizikom od raka štitnjače i leukemije, i to posebno kod ženskih pacijenata i pacijenata mlađih od 45 godina, ukazuje nova studija.

Američki znanstvenici s University of Pennsylvania otkrili su da dva poremećaja štitnjače - supklinička hipotireoza i sindrom niskog T3 - mogu pogoršati zatajivanje srca te povećati rizik od transplantacije srca i smrti. Smatra se da bi liječenje oba poremećaja štitnjače pomoglo u smanjivanju rizika od pogoršanja zatajivanja srca.

Pacijenti koji su preživjeli rak štitnjače izloženi su značajno većem riziku od srčane bolesti, posebice ako su muškarci i imaju prekomjernu tjelesnu težinu, ukazuje nova studija. U istraživanju je sudjelovalo gotovo 4.000 pacijenata koji su bili praćeni 15 godina.

Izgleda da čak i blago smanjena aktivnost štitnjače može utjecati na sposobnost žena da ostanu trudne, ukazuje nova studija. Inače, liječnici već neko vrijeme znaju da žene s niskim razinama hormona štitnjače imaju poteškoće s plodnošću. No, rezultati ove studije pokazali su da čak i niže vrijednosti hormona štitnjače unutar normalnog raspona mogu negativno utjecati na sposobnost zatrudnjivanja. 

Nizozemsko istraživanje pokazalo je da povišene ili visoke normalne razine hormona slobodnog tiroksina (FT4) udvostručuju vjerojatnost od kalcifikacije koronarnih arterija, koja može biti znak ateroskleroze. Jednako tako, više razine FT4 hormona povezane su i s 87 posto većim rizikom od srčanog ili moždanog udara te dvostruko većim rizikom od umiranja usljed srčanog i moždanog udara.

Razine tireotropnog hormona (TSH, tireopropin, eng. thyroid stimulating hormone) pokazuju značajnu povezanost s rizikom od papilarnog raka štitnjače koja se javlja na temelju spola, ukazuje nova studija. Naime, pokazalo se da su razine TSH ispod normalnih vrijednosti povezane sa značajno većim rizikom od papilarnog raka štitnjače. Povšene razine TSH su također povezane s rizikom od papilarnog raka štitnjače, no u manjoj mjeri.

Izgleda da lenvatinib, inhibitor tirozin kinaze, značajno poboljšava stopu preživljavanja u pacijenata u dobi od 65 i više godina koji imaju rak štitnjače, ukazuje nova studija. Zanimljivo je da je ovaj pozitivan učinak lenvatiniba uočen samo u starijih pacijenata, no ne i u mlađih pacijenata. Također, treba istaknuti da se lijek lenvatinib pokazao podnošljivim za pacijente.

U SAD-u je u posljednjih dvadeset godina došlo do značajnog povećanja učestalosti raka štitnjače te po prvi puta i smrtnosti od raka štitnjače, i to posebice od papilarnog karcinoma štitnjače, ukazuje nova studija.

Oboljeli od raka štitnjače u kojih je učinjena totalna tireoidektomija izloženi su 15 posto većem riziku od koronarne bolesti srca i ishemijskog moždanog udara, ukazuje nova studija. Izgleda da i doza levotiroksina također ima ulogu u ukupnom riziku za razvoj kardiovaskularne bolesti, naime, više doze levotiroksina ( 170 μg/dnevno)  povećavaju rizik od koronarne bolesti srca i ishemijskog moždanog udara za 4 do 5 puta, a rizik od fibrilacije atrija za 2 do 2,5 puta.

Na jučer održanoj 1. redovnoj sjednici Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) na Osnovnu listu lijekova HZZO-a stavljeno je 16 novih lijekova i to za liječenje: Gaucherove bolesti (eliglustat), raka dojke (trastuzumab emtazin), kronične limfocitne leukemije (ibrutinib, idelalisib, obinutuzumab), BRAF+ melanoma (trametinib, kobimetinib), melanoma imunoterapijom (pembrolizumab),  splenomegalije (ruksolitinib), idiopatske plućne fibroze (nintedanib, pirfenidon), raka prostate (radij 223 diklorid), mučnine i povraćanja (netupitant + palonozetron), kroničnog hepatitisa C (elbasvir + grazoprevir), HIV infekcije (elvitegravir + kobicistat + emtricabin + tenofovir) te antidot za dabigatran (idarucizumab).