Alzheimerova bolest je neurodegenerativna bolest koju karakteriziraju progresivni kognitivni poremećaji koji utječu na svakodnevni život i funkcioniranje. Ova kognitivna oštećenja utječu na sposobnosti kao što su donošenje odluka, pamćenje, rješavanje problema, razmišljanje i pokretljivost, često praćena drastičnim promjenama osobnosti. Kognitivni pad se pripisuje stvaranju amiloidnih plakova i hiperfosforilaciji tau neurofibrilarnih čvorova, što također dovodi do upale.

Istraživanja uloge vitamina D u Alzheimerovoj bolesti ukazuju na potencijalnu uključenost u modulaciju amiloidnih beta (Aβ) plakova, ključnog čimbenika u patologiji Alzheimerove bolesti. Također, postoje dokazi koji pokazuju da bi vitamin D mogao pružiti neuroprotekciju protiv Aβ-inducirane tau hiperfosforilacije.

Starenje je povezano s promjenama u ponašanju i kognitivnim funkcijama, s padom izvršne funkcije, globalnog pamćenja, svakodnevnih životnih vještina i raspoloženja. Dokazi upućuju na prehranu kao značajan promjenjivi čimbenik u ublažavanju kognitivnog opadanja povezanog sa starenjem, a razne studije su otkrile neurokognitivne zdravstvene prednosti različitih komponenti hrane.

Rezultati analize tri studije potvrđuju dosljedne i statistički značajne prednosti svakodnevnog uzimanja multivitamina u odnosu na placebo za pamćenje i globalnu spoznaju. Inače, slabljenje kognitivnih sposobnosti jedan je od glavnih zdravstvenih problema za većinu starijih osoba, a dnevni dodatak multivitamina ima potencijal kao pristupačan način usporavanja kognitivnog starenja.

Demencija je jedan od najvećih tereta komorbiditeta kod starijih ljudi, a broj slučajeva u svijetu iznosi oko 46,8 milijuna. Isto tako, preko 64 milijuna pojedinaca u svijetu nosi teret zatajivanja srca, a njegova prevalencija i dalje raste.

Nedavna studija koja je istraživala heterogenost Alzheimerove bolesti otkrila je pet molekularnih podtipova koji prikazuju različite genetske čimbenike rizika i patologije bolesti, uključujući stope progresije i vremena preživljavanja. Ovi rezultati sugeriraju različite intervencijske zahtjeve za svaki podtip i naglašavaju potrebu za personaliziranom medicinom za dijagnosticiranje i liječenje stanja.

Ljudi koji loše spavaju u svojim 30-ima i 40-ima mogli bi imati veću vjerojatnost da će deset godina kasnije razviti probleme s pamćenjem i razmišljanjem, upozorava nova studija.

Povišene razine lipoproteinskog kolesterola visoke gustoće (HDL-C) (>80 mg/dL) u osoba starijih od 75 godina, povezane su s povećanim rizikom od demencije od svih uzroka, ukazuje nova studija u kojoj je sudjelovalo više od 19.000 ispitanika.

Izgleda da bi uobičajena želučana bakterija pronađena u dvije trećine svjetske populacije mogla biti povezana s većim rizikom od Alzheimerove bolesti. Naime, pokazalo se da Helicobacter pylori povećava rizik od Alzheimerove bolesti kod ljudi u dobi od 50 godina i starijih. 

Nekoliko promjenjivih čimbenika povezano je s većim rizikom od demencije u mlađoj dobi, ukazuju rezultati nove studije u kojoj je sudjelovalo 356.052 sudionika mlađih od 65 godina.