Zatajivanje srca predstavlja značajan globalni zdravstveni problem
Istraživanje koje je analiziralo podatke od 1990. do 2017. godine, pokazalo je da zatajivanje srca i dalje ostaje ozbiljan zdravstveni problem diljem svijeta.
Zatajivanje srca složeni je, multifaktorijalni sindrom koji je posljedica oslabljene funkcije srca. S kliničkog stajališta, zatajivanje srca uglavnom karakteriziraju simptomi kao što su dispneja, umor i zadržavanje tekućine.
Iz epidemiološke perspektive, zatajivanje srca predstavlja odgovarajući teret, s visokom stopom prevalencije i smrtnosti. Procjenjuje se da je u 2016. bilo preko 37,7 milijuna slučajeva zatajivanja srca širom svijeta, a očekuje se da će se taj broj kontinuirano povećavati tijekom sljedećih nekoliko desetljeća.
Iako je napredak u medicinskoj terapiji i uređajima značajno poboljšao ishod liječenja zatajivanja srca, posljedice zatajivanja srca još uvijek su dramatične.
Općenito gledajući, među svim uzrocima zatajivanja srca, ishemijska bolest srca ima najveći udio (26,5%), zatim hipertenzivna bolest srca (26,2%), kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB; 23,4%) ), ostale kardiomiopatije (6,5%), nereumatična degenerativna bolest mitralne valvule (NDMVD; 2,7%), ostale kardiovaskularne i krvožilne bolesti (2,4%), alkoholna kardiomiopatija (2,4%), nereumatična kalcifična bolest aortne valvule (NCAVD; 2,3%), reumatske bolesti srca (1,8%) i miokarditis (1,7%).
Izvor:
European Journal of Preventive Cardiology
