Uzroci zatajivanja srca su mnogobrojni. Bolest srčanog mišića općenito se naziva kardiomiopatija. Srčani mišić može oslabiti u svojoj istisnoj funkciji uslijed primjerice dugogodišnjeg neliječenog visokog tlaka, kao posljedica upale ili nakon preboljelog infarkta (tada normalni srčani mišić u značajnom dijelu zamjenjuje ožiljak, koji nema sposobnost kontrakcije, stiskanja).
Ponekad srce zataji zbog prevelikog zadebljanja stijenki (hipertrofijska kardiomiopatija), teške plućne bolesti ili kao posljedica šećerne bolesti.
Zatajivanje nastupa i kod promjena na zaliscima, primjerice ukoliko je srce prisiljeno duže vrijeme pumpati krv kroz značajno sužen aortni zalistak, ili se pak uslijed poremećene funkcije zaliska značajan dio krvi ponovno vraća u srce i to dovodi do opterećenja mišića.
Relativno često nije moguće sa sigurnošću utvrditi uzrok slabosti srčanog mišića, i tada se govori o idiopatskoj kardiomiopatiji. Srce može zatajiti i kao posljedica nekih prirođenih srčanih grešaka.
Svi pacijenti koji su imali srčani udar obično se liječe beta blokatorima. Prema studiji provedenoj ranije ove godine, ovi lijekovi vjerojatno neće biti potrebni onim srčanim bolesnicima koji imaju normalnu sposobnost pumpanja krvi. No, podstudija pokazuje da također postoji rizik da ti pacijenti postanu depresivni zbog liječenja.
11.11.2024. 22:2411.11.2024. 22:12
| American Heart Association | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.