U Dubrovniku se trči četvrta utrka protiv upalnih reumatskih bolesti
Hrvatsko reumatološko društvo po četvrti put organizira REUMATLON koji će se održati 28. listopada u 13 sati u Dubrovniku kod hotela Valamar Lacroma. Utrka je zamišljena kao događaj koji će podignuti javnu svijest o potrebi sprječavanja i liječenja upalnih i neupalnih reumatskih bolesti. Ideja zajedničke trke pacijenata, medicinskih sestara i tehničara, fizioterapeuta i fizioterapeutkinja te liječnika nosi u sebi simboliku zajedničkog napora u borbi protiv bolesti.
Najvažniji cilj utrke je pokrenuti svijest zdravstvenih radnika, pacijenata, ali i opće populacije o fizičkoj aktivnosti i rekreaciji kao uporišnoj točki u održanju fizičkog i duševnog zdravlja i prevencije brojnih civilizacijskih bolesti među kojima su i vrlo učestale reumatske bolesti.
Od 2016. godine odraslim trkačima pridružila su se i djeca oboljela od upalnih reumatskih bolesti, pa će i ove godine, zahvaljujući suradnji s udrugom Remisija, 15-tak mališana trčati svoj krug.
Inače, reumatske bolesti su velika skupina bolesti različitih simptoma i uzroka koje nije uvijek jednostavno otkriti. Zajedničko im je to da nastaju oštećenja i ograničene funkcije zglobova i struktura oko zgloba, no mogu biti zahvaćeni i mišići, tetive, vezivno tkivo, pa i unutarnji organi poput srca.
Jedinstvena podjela te skupine bolesti ni danas ne postoji – uostalom, njihovo međusobno razlikovanje postalo je moguće tek u novije doba, otkako raspolažemo patološko-anatomskim i histološkim pretragama te suvremenom rendgenskom i laboratorijskom dijagnostikom. Vrlo grubo, mogli bismo ih podijeliti u četiri osnovne grupe, a to su: upalne, degenerativne, izvanzglobne i metaboličke. No, koliko god duboko ulazili u daljnju klasifikaciju i objašnjenja reumatskih bolesti, ostaje činjenica kako je riječ o jednom od najvećih javnozdravstvenih problema današnjice i vodećem uzroku invaliditeta.
Iako se "reuma" kao pojam i dalje koristi gotovo isključivo za osteoartritis (artroza, staračka reuma), činjenica je da od reumatskih bolesti obolijevaju i mladi, pa čak i djeca. Uzmemo li u obzir da reumatske bolesti napadaju lokomotorni sustav, čime značajno ograničavaju kretanje i oboljeloj osobi smanjuju, čak i oduzimaju radnu sposobnost, mogu se pretpostaviti i ekonomske posljedice takve "epidemije reumatizma" u svijetu.
Reumatske bolesti su, izrazimo se slikovito, kvar na našem "stroju" koji je stvoren za kretanje. Današnji sjedilački način života oduzeo mu je tu osnovnu funkciju; a takav trend nije mogao proći bez posljedica, pa su naši "strojevi" sve češće u kvaru.
Stručnjaci već godinama aktivno rade na buđenju svijesti u javnosti o važnosti fizičke aktivnosti za naše zdravlje. Manjak kretanja ima važan udio u čitavom nizu bolesti i stanja od kojih se najčešće spominju dijabetes, osteoporoza, hipertenzija, kardiovaskularne bolesti i pretilost, a možemo im pribrojiti i neke reumatske bolesti.
Osim u prevenciji, fizička aktivnost vrlo je važna i sa stajališta liječenja reumatskih bolesti. Naime, osnovni cilj liječenja jest postići stanje bez simptoma bolesti te dovesti laboratorijske upalne pokazatelje u granice normale. Stanje bez simptoma značilo bi ukloniti ili barem značajno smanjiti bolove te vratiti, odnosno čim više povećati pokretljivost zglobova.
Liječenje podrazumijeva multidisciplinarni i individualizirani pristup, a terapija, uz lijekove i mjere zaštite zglobova, uključuje i fizikalnu terapiju te medicinsku gimnastiku, drugim riječima – kretanje. Pacijentima se pritom preporučuje da o fizičkoj aktivnosti vode računa i izvan terapije, naravno, u okvirima vlastitih mogućnosti i zdravstvenog stanja, sljedeći upute liječnika. Najčešće postoje pravila, odnosno potrebno je izbjegavati preopterećenja, također je potrebno prestati čim se osjeti bol, preporučuje se voditi računa o vremenskim prilikama i slično. Ali kretanje je svakako nužno da bi se postigla uspješna remisija.
Izvor:
Hrvatsko reumatološko društvo, Udruga Remisija