Reumatoidni artritis (RA) je jedna od najčešćih reumatskih bolesti zapadnog svijeta. Bolest pogađa oko 1% populacije. Bolest je 3 puta češća kod žena nego kod muškaraca.
Nekoliko se čimbenika smatra odgovornim za razvoj reumatoidnog artritisa, ali točni su uzroci i dalje nepoznati. Danas se zna da je reumatoidni artritis autoimuna bolest. Stanice imunog sustava napadaju vlastite stanice u tijelu. Imuni sustav gubi svoju sposobnost razlikovanja stranih uljeza i normalnih vlastitih stanica u tijelu pa počinje napadati i ove normalne stanice.
Oštećenje nastupa u trenutku kada imuni sustav oslabi vaše zglobove. Za razliku od manjih ozljeda koje s vremenom zacijele, pogoršanje stanja kostiju i zglobne hrskavice koje uzrokuje srednje teški do teški reumatoidni artritis ne može se popraviti. Čak i u odsutnosti ozbiljnih simptoma, moguće je da reumatoidni artritis nepovratno ošteti Vaše zglobove.
Jedan od temeljnih načina na koji Vaš imuni sustav štiti tijelo jest povećanje protoka krvi i imunih stanica u dio tijela koji se nalazi u opasnosti. Na taj način dolazi do upale. Kemijski prijenosnici, tzv. citokini uključeni su u upalni proces, što uključuje i jedan nazvan čimbenik nekroze tumora (tumor necrosis factor) ili TNF.
Reumatoidni artritis je kronična upala zglobnog tkiva. Vodeći simptomi su bol, oteknuće zglobova i jutarnja ukočenost. U kasnijim fazama bolesti može doći do deformacija i nepravilnog položaja zglobova.
Samo liječnik može utvrditi bolujete li ili ne od reumatoidnog artritisa.
Zadnja izmjena: 26.08.2019.
Promjene u sastavu crijevnog mikrobioma povezane su s pojavom klinički vidljivog reumatoidnog artritisa kod osoba koje su u riziku od bolesti zbog genetskih, okolišnih ili imunoloških čimbenika, sugerira novo istraživanje.
Postoji jaka veza između upalne bolesti crijeva (IBD) i spondiloartritisa – stanja koje uzrokuje bol i ukočenost u zglobovima. Rizik je posebno visok među pacijentima s Crohnovom bolešću i onima kojima je upalna bolest crijeva dijagnosticirana u djetinjstvu.
