Ima li crijevni mikrobiom ulogu u nastanku demencije?
Nedavno objavljeno japansko istraživanje utvrdilo je značajne razlike u razinama specifičnih bakterija u crijevima kod osoba s demencijom, u odnosu na zdrave osobe. Poznato je da bakterije u crijevima pomažu u probavnom procesu, ali je posljednjih godina postalo jasno da su one uključene u mnogo, mnogo više procesa.
U istraživanju je sudjelovalo 128 ispitanika prosječne dobi od 74,2 godine, a 59 posto ispitanika bile su žene. Kognitivne sposobnosti ispitanika procijenjene su pomoću neuropsiholoških testova, a mozak svakog sudionika u istraživanju sniman je pomoću magnetske rezonancije (MRI).
Analiza stolice ispitanika pokazala je mjerljive razlike u uzorcima oboljelih od demencije u odnosu na zdrave osobe.
Stolice (izmet) oboljelih od demencije sadržavao je veće razine amonijaka, indola, skatola i fenola. Inače, indol i skatol imaju intenzivan fekalni miris u velikim koncentracijama, ali, iznenađujuće, u manjim koncentracijama, imaju cvjetni miris, zapravo, prirodno se pojavljuju u brojnim vrstama cvijeća.
Također, pokazalo se da uzroci stolice oboljelih od demencije sadrže manje razine bakterija roda Bacteroides, koje se smatraju "dobrim" bakterijama. Bacteroides razgrađuje toksični biljni materijal u šećere koje ljudsko tijelo može koristiti.
Jednako tako, pokazalo se da osobe s demencijom imaju veću razinu bakterija roda Ruminococcus od onih bez demencije.
Valja istaknuti, da ova studija nije prva studija koja povezuje promjene u crijevnim bakterijama s demencijom, ali znanstvenici još uvijek raspravljaju o tome kako bakterije crijeva utječu na mozak.
Izvor:
American Stroke Association's International Stroke Conference 2019
