Snježana
|
03.07.2001. 19:56
OTPUSNO PISMO dijagnoza SCLEROSIS MULTIPLEX(relaps-remitirajući tip)
Bolesnica se dogovorno hospitalizirala radi komletne obrade pod slikom desnostrane hemipareze i sumnje na diseminiranu bolest SŽS-a.
IZ ANAMNEZIJE:se saznaje da unatrag 5.g. tegobe započele osjećajem trnca u cijelom tijelu osim po glavi ,trajalo je oko 1,5mjesec,te se povuklo uz zaostale trnce obih šaka.Od tada pri saginjanju glave i tijela osjeti struju duž desne ruke,a unazad godinu dana duž , desne noge.Iste tegobe su se ponovile nakon 8 mjeseci , ali su kraće trajale.Unatrag mjesec dana se žali na slabost i nespretnost desne ruke i noge , nemože raditi finije pokrete i poslove desnom rukom.Ponekad jo pobegne stolica ili mokraća.
SOMATSKI STATUS (pri prijemu):uredan.
NEUROLOŠKI STATUS:javlja hipoesteziju lijevog obraza , dok je ostali nalaz kranijalnih živaca u cijelosti uredan.U AG položaju desna ruka tone uz fleksiju prstiju i u laktu , u položaju po Migazziniju do određenog nivoa.GMS desne ruke i noge oslabljena , tonus mišića primjeren , dimetrija na sva 4 ekstremiteta.Refleksi življi desno.KTR ugašeni u sve 3 etaže obostrano , te oba plantarna refleksa.badinski negativan.Romberg pozitivan s desnom lateralizacijom.Hod blže paretičan desnom nogom.Sfinktere povremeno ne kontrolira u cijelosti.
PSIHIČKI:svjesna , adekvatna u kontaktu.
KLINIČKA OBRADA: SE 6, L 9,0, CKS, DKS , trombociti uredni. Urin uredan, TPHA nereaktivan.Od biokemijskih parametara nešto povišene vrijednosti kolesterola i triglicerida, ostalo u granicama normale. EEG uredan. Vidni evocirani potencijali još u granicama normale, moguće smetnje provođenja lijevog vidnog puta. Slušni evocirani potencijali – nalaz obostrano upućuje na znakove neuronalne lezije prepontino i pontino. MR mozga: u T1, T2 i proton mjernoj slici u tri ravnine i MR vratne kralježnice:vidljivi brojni plakovi u bijeloj moždanoj supstanci supra i infratentorijano, također i u vratnoj moduli u visini trupa Th 1 vratnog kralješka. ZAKLJUČAK: brojni plakovi u vratnoj moduli te supra i infratenotorijalno u smislu uznapredovalog oblika diseminirane bolesti SŽS-a.
Tijekom hospitalizacije se provodi 5- dnevna pulsna kortkosteroidna terapija Metilprednizolonom u dozi od 250 mg, šesti dan se inicira Depo preparat, te se bolesnica otpušta kući uz odgovarajuće preporuke.
Neurološka kontrola predviđa se 6 mj. Prema potrebi ranije.
Imam 42 godine i prije 15 dana sam otpuštena iz bolnice sa ovom dijagnozom, ali sa malo savjeta od ,liječnika što i kako dalje se nositi sa ovom bolesti o kojoj malo znam. Počela sam koristiti preparat "ENADA". Da li sam dobro postupila i zanima me da li postoji još nešto što bi mi poboljšalo stanje? Zanima me da li ima nekih savjeta u vezi prehrane i tjelesnih vježbi itd.Liječnik mi je samo savjetovao radostan život bez stresova.
|
Dr M. Bošnjak Pašić
|
30.07.2001. 15:37
Multipla skleroza (MS) je bolest koja se opisuje još od 14. stoljeća. Danas se MS tumači kao autoimuni proces, posljedica kasne reakcije preosjetljivosti, ili kao posljedica infekcije, najvjerojatnije virusne, nastale u djetinjstvu ili adolescenciji. Pri tom ulogu igraju i faktori okoline, genetska predispozicija tj. nasljeđe, čime se objašnjava da u istoj sredini osobe oboljevaju, a druge ne. Početak bolesti i pojedina pogoršanja mogu biti provocirana stresom i infekcijama. Nakon poroda bolest se često pogoršava. Najčešće se javlja u dobi između 20-45.g. života, vrlo rijetko prije 15-te godine, učestalija je u žena. U Hrvatskoj je najrasprostranjenija u Gorskom Kotaru. U osnovi se zbiva demijelinizacija tj. propadanje mijelina, tvari koja se normalno nalazi u živčanom sustavu. Najčešće navedene promjene nastaju u prostorima oko sitnih vena u središnjem živčanom sustavu i na tim mjestima dolazi do nastajanja tzv. ploča. Propadanje mijelina tj. demijelinizacija može biti različitih starosti i prema tome se razlikuju svježe od starijih promjena. Osobitost navedene bolesti je tijek sa remisijama (fazama poboljšanja) i egzarcerbacijama (fazama pogoršanja), varjabilnost kliničke slike, neuroloških ispada i otštećenja. U 20-ak % slučajeva bolest ima benigni tok. Progresivni oblik bolesti javlja se u starijih osoba, dok se u mlađih osoba češće javlja oblik s blažim tijekom. Kako je to kronična bolest varijabilnog tijeka, tome je prilagođena i terapija. Liječenje se sastoji u primjeni kortikosteroida, primjeni spazmolitika, analgetika, antidepresiva i fizioterapiji. U posljednje vrijeme primjenjuju se i imunomodulacijske terapije (beta-interferon). U ishrani je važno jesti hranu bogatu vitaminima, mineralima, uglavnom što svježiju. Nikotin i alkohol su zabranjeni.
|