Nefrologija


Da bi mogli slati poruke na forum trebate se prijaviti. Novi korisnici mogu se registrirati ovdje. Molimo vas da prije registracije pročitate Pravila za korištenje foruma.

Broj tema: 290 | Broj poruka: 629

Forum nije u funkciji!

No pregled objavljenih poruka Vam pruža veliki broj korisnih informacija iz navedenog područja.


EKLAMPSIJA


Autor Poruka

SNJEŽANA

25.11.2001. 23:14

Poštovani,
prošle godine u 32.tjednu trudnoće imala sam eklampsiju i moja beba je
umrla.Sada planiram drugu trudnoću i ginekolog mi predlaže odlazak
nefrologu,jer nemam nikakvo kronično oboljenje i ne odgovaram opisu
ugroženih(23 god.165/52kg. i tlak mi je relativno nizak).
Zanima me kakve pretrage bi trebala napraviti prije sljedeće trudnoće.
Hvala

prof dr P. Kes

01.12.2001. 11:59

Upit: (pre)eklampsija
Postepeni nastanak arterijske hipertenzije (sistolički krvni tlak > 140 mm Hg, dijastolički krvni tlak > 90 mm Hg), praćen proteinurijom (> 0,3 g bjelenčevina u 24 satnom urinu) i edemima u prvorotki najčešće su posljedica preeklampsije /(pre)eklampsija = trudnoćom prouzročena arterijska hipertenzija/. Opisani klinički znakovi obično se pojave u kasnom trećem trimestru i pogoršavaju se do poroda. U nekih žena simptomi preeklampsije mogu se javiti u drugom dijelu drugog trimestra ili pri porodu odnosno u ranom postpartalnom razdoblju. Dodatni simptomi i klinički znakovi koji čine dijagnozu preeklampsije sigurnijom, ali ukazuju i na teži oblik bolesti, su: 1. sistolički tlak > 160 mm Hg, 2. dijastolički tlak > 110 mm Hg, 3. proteinurija > 2 g u 24 sata, 4. serumski kreatinin > 110 &#956;mol/L, 5. trombociti < 100,000 mm3 , 6. znakovi mikroangiopatske hemolitičke anemije (povećana razina laktat dehodrogenaze u serumu), 7. povišeni jetreni enzimi (transaminaze), 8. trajna glavobolja (ili poremećaj vida), i 9. trajna bol u epigastriju (žličici).
Preeklampsija se javlja u 3% do 14% žena u svijetu, a najugroženije su mlade (< 20 god.) primipare (prva trudnoća). Drugi čimbenici rizika (i stupanj rizika) su: dob > 40 god. (3:1), podaci o eklampsiji u obitelji (5:1), kronična hipertenzija (10:1), kronične bolesti bubrega (20:1), antifosfolipidni sindrom (10:1), šećerna bolest (2:1), dvojci (4:1), debljina (3:1), angiotenzinski gen T235: homozigoti (20:1) i heterozigoti (4:1).
Pojavnost preeklampsije u drugoj trudnoći je manja od 1% u žena koje su tijekom prve trudnoće imale normalni krvni tlak. Mogućnost da u drugoj trudnoći nastane preeklampsija je između 5% i 7% u žena koje su tijekom prve trudnoće imale nekompliciranu eklampsiju, dok žene koje su već imale vrlo teški oblik preeklampsije imaju veću mogućnost da se to ponovi (do 80%).
Preporučam da se prije druge trudnoće, osim ginekologu, javite na pregled internisti-nefrologu koji treba isključiti kroničnu bolest bubrega (odnosno utvrditi da li postoje drugi čimbenici rizika iz djelokruga unutarnjih bolesti).

Prof. dr. Petar Kes

Nikola

21.02.2002. 21:15

Prije dvije godine ustanovljena mi je policistoza bubrega i jetre. Zanima me nešto više o tome i jeli nasljedna.

prof. dr. Petar Kes

22.02.2002. 22:29

Upit: policistoza
Autosomalna dominantna policistična bolest bubrega je nasljedna. Radi se o cističnoj pregradnji bubrežnog tkiva sa stvaranjem brojnih cista koje postupno zauzimaju cijeli bubreg, bitno smanjuju tkivo bubrega i dovode do zatajenja bubrega. Mnogi bolesnici osim policistične bolesti bubrega imaju, obično nesimptomatske ciste u jetri i gušterači, a moguća je pojava aneurizmi u krvnim žilama mozga, bolest srčanih zalistaka, divertikuloza debelog crijeva, kao i nastanak kila (preponska i pupčana).
Cista u jetri kod bolesnika s policističnom bolesti bubrega povećava se s dobi bolesnika. U dobi od 30 godina iznosi oko 10%, u dobi od 60 godina je oko 40%. Ciste koje nastaju iz epitela žučnih vodova, češće se nalaze u bolesnika s uznapredovalom bolesti bubrega. Većina bolesnika s cistama u jetri nema simptome. Ipak, mogući su bolovi i infekcija cisti. Za razliku od bubrega u kojih policistična bolest dovodi do zatajenja, funkcija jetre je u pravilu očuvana.
Preporuka: potrebno je redovno praćenje bolesti (zbog liječenja pridružene arterijske hipertenzije i poduzimanja mjera koje usporavaju nastanak kroničnog zatajenja bubrega) – internista-nefrolog.
S poštovanjem,
Prof.dr. petar Kes