Peta bolest (Erythema infectiosum)

Peta bolest ili infektivni eritem (erythema infectiosum) akutna je infekcija humanim parvovirusom B19, koja uzrokuje blage opće simptome i mrljasti ili makulopapularni osip koji se prvo javlja na obrazima, te se zatim širi na otkrivene dijelove udova.

Na prijelazu u 20. stoljeće dobila je naziv "peta bolest", jer je otkrivena nakon već četiri prije otkrivene osipne bolesti u djece - šarlah, ospice, rubeola i Dukes-Filatovljeva bolest.

Parvovirusi su jako mali virusi, 18 do 26 nm u promjeru, koji imaju jednolančanu DNK. Inače, parvovirus B19 i bocavirus su jedini parvovirusi koji uzrokuju bolest u ljudi. Bocavirus uzrokuje akutnu respiratornu bolest, koja može biti teška za djecu. Dobro je znati da humani parvovirus B19 nema nikakve veze s parvovirusom od kojeg oboljevaju kućni ljubimci, posebice psi.

Bolest se može javiti u bilo kojem razdoblju godine, no najčešće se javlja u kasnoj zimi i ranom proljeću, često izazivajući lokalizirane epidemije među djecom, posebice u djece u dobi od 4 do 15 godina. Oko 65 posto odraslih osoba zaraženo je parvovirusom B19 do 40 godine.

Klinička slika i tijek pete bolesti

Peta bolest se širi kapljičnim putem, uz visoku stopu sekundarne infekcije među ukućanima, ili putem krvi. Infekcija može biti asimptomatska. Inkubacija, vrijeme između zaraze i pojave simptoma, obično traje od 4 do 14 dana, no može biti i dulja. Prvo se javljaju nespecifični simptomi nalik na prehladu poput blage vrućice i lagane malaksalosti. Nekoliko dana kasnije, na obrazima se pojavljuje indurirani konflirajući eritem ("lice nakon šamara") i simetrični osip koji je najizraženiji na rukama, nogama i trupu te obično ne zahvaća dlanove i tabane.

Osip je makulopapularni, a sklon je međusobnom stapanju, stvara mrežasta ili čipkasta blago izdignuta područja sa središnjim bljedilom. Osip može trajati 5 do 10 dana, a u nekim slučajevima i duže. Također, treba imati na umu da se  osip može ponovno pojaviti i nekoliko tjedana kasnije usljed fizičkog napora, vrućine, izlaganja suncu, vrućice ili emocionalnog stresa. U odraslih se ponekad javlja blaga bol i oticanje zglobova, što može trajati tjednima, mjesecima ili čak i duže. Osip se najčešće javlja u djece mlađe od 10 godina.

Ostali simptomi koji se ponekad mogu javljati kod pete bolesti su bol u grlu, crvenilo oka, proljev, te osip nalik na modrice.

Peta bolest u imunokompromitiranih osoba može uzrokovati dugotrajnu viremiju (10 do 12 dana) koja može za posljedicu imati tešku anemiju.

Jednako tako, treba spomenuti da se peta bolest može prenijeti transplancetarno, dovodeći ponekad do mrtvorođenosti ili teške fetalne anemije (kronična čista eritrocitna aplazija) uz difuzni edem (fetalni hidrops). Sretna okolnost je da je polovica trudnica imuna zbog prethodne infekcije. Inače, nakon infekcije majke opasnost od smrti fetusa iznosi 4 do 9 posto, a opasnost je najveća u drugom trimestru trudnoće.

Najozbiljnija komplikacija infekcije parvovirusom je aplastična kriza koja se javlja u pacijenata s kroničnom hemolitičkom anemijom.

Većina djece oboljele od pete bolesti oporavlja se bez pojave komplikacija.

Osoba s infekcijom parvovirusom B19 najzaraznija je prije pojave osipa, tj. tijekom inkubacije ili kada ima blage respiratorne simptome. Pojava osipa je rezultat reakcije imunosnog sustava nakon što je prošla infekcija, tako da djeca obično nisu zarazna nakon njegove pojave.

Dijagnosticiranje pete bolesti

Bolest se najčešće dijagnosticira na temelju kliničke slike i prema epidemiološkoj situaciji. Serološke pretrage nisu potrebne u inače zdrave djece, no u djece s prolaznom aplastičnom krizom ili u odraslih s artropatijom, nalaz IgM specifičnih protutijela na parvovirus u akutnom radoblju ili ranoj rekovalescenciji podupire dijagnozu. Parvovirus B19 viremija se također može otkriti imunoprecipitacijom ili molekularnim metodama.

Liječenje pete bolesti

Liječenje pete bolesti je simptomatsko. Imunokompromitiranim bolesnicima s kroničnom eritrocitnom aplazijom daje se imunoglobulin IV radi skraćenja viremije i povećanja eritropoeze.

Literatura:

1. Murray PR, Rosenthal KS, Pfaller MA. Medical Microbiology. 7th Edition, Elsevier Saunders 2013;490-493.
2. Robert S. Porter, Justin L. Kaplan.The Merck Manual of Diagnosis and Therapy. 19th Edition, Merck Publishing Group 2011;2840-2841.
3. Brudnjak Z. Medicinska virologija. III obnovljeno i dopunjeno izdanje, JUMENA 1989;166.
4. Infections - Fifth Disease. KidsHealth. Dostupno na: http://kidshealth.org/parent/infections/skin/fifth.html