Ulcerozni kolitis je idopatska kronična upalna bolest debelog crijeva koja je karakterizirana relapsima i remisijama bolesti. Za ulcerativni kolitis su tipične ulceracije sluznice debelog crijeva, krvavi proljevi, grčevi u trbuhu i povišena temperatura.
Bolest obično prvo zahvaća rektum, gdje može ostati lokalizirana (ulcerozni proktitis), ili se može proširiti i proksimalno, te zahvatiti cijeli kolon. U rijeđim slučajevima je odjednom zahvaćen veći dio debelog crijeva.
Oko 40 do 55 posto bolesnika ima bolest ograničenu na područje rektuma i sigmoidnog kolona, u 30 do 40 posto oboljelih bolest se proširila po kolonu, ali bez zahvaćanja cekuma, a zahvaćanje cijelog debelog crijeva nalazi se u 20 posto bolesnika.
Inače, ulecerozni kolitis i Crohnova bolest se ubrajaju u kroniču upalnu bolest crijeva, te ih je ponekad teško razlikovati. Ulcerozni kolitis obično ne zahvaća punu debljinu crijeva i nikada ne pogađa tanko crijevo, dok Crohnova bolest zahvaća potpunu debljinu crijevne stijenke.
Kod ulcerativnog kolitisa upalni proces zahvaća sluznicu i podsluznicu, uz oštru granicu između zahvaćene i zdrave sluznice. Samo u težim slučajevima bolesti, zahvaćen je i mišićni sloj. U ranoj fazi ulcerativnog kolitisa, sluznica je eritematozna, fino granulirana i vulnerabilna uz nestajanje normalnog vaskularnog crteža i brojne hemoragične zone. Veliki ulkusi sluznice uz gnojni eksudat karakeristični su za teže slučajeve bolesti. Otoci relativno normalne ili hiperplastične sluznice (pseudopolipi) projeciraju se iznad zona ulcerozno promijenjene sluznice. Fistule i apscesi ne nastaju.
U manjem broju slučajeva, ulcerozni kolitis je povezan i s izvancrijevnim manifestacijama.
Ulcerozni kolitis se obično javlja između 15. i 25. godine. Dok mala skupina oboljelih ima prvi napadaj u dobi između 55. i 65. godine. Incidencija ulceroznog kolitisa u Hrvatskoj podudara se s incidencijom u visokorazvijenim zemljama, gdje se broj novooboljelih kreće oko 11 na 100.000 stanovnika godišnje.
Nema razlike u pobolijevanju među spolovima. Ulcerozni kolitis javlja se češće u nepušača.
Uzrok ulceroznog kolitisa nije poznat. Smatra se da je ulcerozni kolitis vjerojatno autoimuna bolest potaknuta crijevnim bakterijama koje uzrokuju upalu u gastrointestinalnom traktu. U bolesnika s ulceroznim kolitisom nalaze se autoantitijela na neke sastavnice epitelnih stanica kolona, perinuklearna antineutrofilna citoplazmatska protutijela (pANCA), protutijela na limfocite i RNK.
Također, treba spomenuti da i nasljeđe ima određenu ulogu kod ulceroznog kolitisa, te je on češći u ljudi koji imaju članove obitelji s tom bolesti. Kao i kod Crohnove bolesti, učestalost ulceroznog kolitisa je veća kod Aškenazi Židova. Jednako tako, treba reći da su žene koje uzimaju oralne kontraceptive izložene većem riziku od razvoja upalne bolesti crijeva.
Zadnja izmjena: 23.05.2023.
Švedski znanstvenici sa Örebro University identificirali su specifične obrasce proteina u krvi koji mogu predvidjeti upalnu bolest crijeva (IBD) do 16 godina ranije, a Crohnova bolest može se otkriti s vrlo velikom točnošću.
Postoji jaka veza između upalne bolesti crijeva (IBD) i spondiloartritisa – stanja koje uzrokuje bol i ukočenost u zglobovima. Rizik je posebno visok među pacijentima s Crohnovom bolešću i onima kojima je upalna bolest crijeva dijagnosticirana u djetinjstvu.
