Crohnova bolest (regionalni enteritis, granulomatozni enteritis, ileokolitis) je kronična upala crijevne stijenke koja se najčešće pojavljuje u najnižem dijelu tankog crijeva (ileumu) i u debelom crijevu, ali se može pojaviti i u bilo kojem drugom dijelu probavnog sustava od ustiju do čmara (anusa) i čak na koži oko anusa.
Crohnova bolest dobila je ime po dr. Burrill B. Crohnu, koji ju je prvi opisao 1932. s kolegama dr. Leonom Ginzburgom i dr. Gordonom D. Oppenheimerom.
Crohnova bolest i ulcerozni kolitis ubrajaju se u kroniču upalnu bolest crijeva, te ih je ponekad teško razlikovati. Crohnova bolest zahvaća potpunu debljinu crijevne stijenke, za razliku od ulceroznog kolitisa koji obično ne zahvaća punu debljinu crijeva i nikada ne pogađa tanko crijevo.
Segmenti promijenjenog crijeva oštro su odijeljeni od normalnog crijeva ("preskočne lezije"), odatle i naziv regionalni enteritis. U oko 40 posto osoba s Crohnovom bolešću zahvaćeno je samo tanko crijevo, u oko 20 posto samo debelo crijevo, a u oko 30 posto i tanko i debelo crijevo.
Bolest počinje kriptalnom upalom i apscesima, koji napreduju do diskretnih fokalnih aftoidnih ulkusa. Ove lezije sluznice mogu rezultirati dubokim uzdužnim i poprečnim ulceracijama uz edem sluznice, što naposljetku dovodi do karakterističnog izgleda crijeva poput kaldrme. Jednako tako, u limfnim čvorovima, peritoneumu, jetri, kao i svim slojevima crijevne stijenke mogu nastati granulomi. Iako su patognomonični kad se pronađu, granulomi se ne nalaze u gotovo 50 posto oboljelih od Crohnove bolesti.
Posljednjih nekoliko desetljeća Crohnova bolest je sve učestalija u zemljama Zapada i u zemljama u razvoju. Incidencija Crohnove bolesti na Zapadu se kreće od 5 do 10 na 100.000, a prevalencija od 50 do 100 na 100.000. U nekih etničkih skupina učestalost Crohnove bolesti je veća, pa su tako Aškenazi Židovi izloženi 2 do 4 puta većem riziku od razvoja Crohnove bolesti.
Također, treba spomenuti da se Crohnova bolest malo češće javlja u žena nego kod muškaraca. U većini slučajeva bolest nastupa prije 30. godine, i to između 15. i 30. godine, no može nastupiti i između 60. i 80. godine.
Uzrok Crohnove bolesti nije poznat. No, zna se da genetski i okolišni čimbenici utječu na rizik za razvoj Crohnove bolesti. Relativni rizik kod rodbine prvog stupnja oboljelog od Crohnove bolesti je 14 do 15 puta veći nego kod opće populacije.
Jednako tako, pokazalo se da su viši socioekonomski status i pušenje povezani s većim rizikom od Crohnove bolesti. U moguće čimbenike rizika ubrajaju se oralni kontraceptivi i nesteroidni protuupalni lijekovi. Velik broj studija pokazao je da dojenje može smanjiti rizik od razvoja Crohnove bolesti.
Pretpostavlja se da neka vrsta okidača kod genetski podložne osobe dovodi do promjene u imunosnom sustavu tijela te nastanka upale u probavnom sustavu. Bakterije i tvari iz hrane, koje se nalaze u probavnom sustavu, vjerojatno imaju ulogu u nastanku bolesti.
Zadnja izmjena: 03.05.2024.
Švedski znanstvenici sa Örebro University identificirali su specifične obrasce proteina u krvi koji mogu predvidjeti upalnu bolest crijeva (IBD) do 16 godina ranije, a Crohnova bolest može se otkriti s vrlo velikom točnošću.
Postoji jaka veza između upalne bolesti crijeva (IBD) i spondiloartritisa – stanja koje uzrokuje bol i ukočenost u zglobovima. Rizik je posebno visok među pacijentima s Crohnovom bolešću i onima kojima je upalna bolest crijeva dijagnosticirana u djetinjstvu.
