Nova studija sugerira da povećana ekspresija transmembranske serin proteaze 2 (TMPRSS2) i angiotenzin-konvertirajućeg enzima 2 (ACE2) u nosnoj šupljini značajno povećava rizik od buduće infekcije SARS-CoV-2, pri čemu određene vrste nosnog mikrobioma utječu na tu ekspresiju.
Kombinacija antivirusnih lijekova nirmatrelvir/ritonavir (Paxlovid) nije bila učinkovita u ublažavanju dugotrajnih simptoma COVID-19, prema nedavno objavljenoj studiji.
Nova studija otkrila je da je SARS-CoV-2 infekcija povezana s brzim rastom aterosklerotskog plaka u koronarnim arterijama i povećanim rizikom od kardiovaskularnih događaja. COVID-19, uzrokovan SARS-CoV-2, u početku je karakteriziran akutnom ozljedom pluća i respiratornim zatajenjem. Međutim, novi dokazi pokazuju da COVID-19 također uključuje ekstremnu upalnu reakciju koja može utjecati na kardiovaskularni sustav.
Rezultati nove studije pokazali su da COVID-19 može ubrzati promjene mozga povezane s Alzheimerovom bolešću, čak i kod osoba s blagim infekcijama. Uočene promjene u biomarkerima plazme ukazuju na potencijalni dugoročni učinak na zdravlje mozga.
Izgleda da COVID-19 povećava rizik od razvoja sindroma kroničnog umora. Naime, ljudi koji su dobili COVID-19 imaju gotovo pet puta veću vjerojatnost da će razviti sindrom kroničnog umora, ukazuj rezultati nove studije.
Nova studija otkriva da različiti profili crijevnog mikrobioma tijekom akutne SARS-CoV-2 infekcije mogu predvidjeti rizik od dugotrajnog COVID-19, nudeći uvid u skupine simptoma i potencijalne biomarkere.
COVID-19 može biti faktor rizika za multiplu sklerozu, ukazuje novo istraživanje. Naime, pokazalo se da su osobe s teškim oblikom COVID-19 izložene većem riziku od razvoja multiple skleroze.
Istraživanje provedeno u Australiji otkrilo je upalne markere u krvi dugotrajnih pacijenata s COVID-19, što bi moglo objasniti zašto mnogi imaju stalne kardiovaskularne probleme poput stalne boli u prsima i lupanja srca.
Nova studija otkrila je dugoročni kardiovaskularni zdravstveni rizik povezan s COVID-19, osobito među osobama s težim slučajevima COVID-19 koji su zahtijevali hospitalizaciju. Ovaj povećani rizik od srčanog udara (infarkt miokarda) i moždanog udara nastavio se tri godine nakon oboljevanja od COVID-19.
Novo istraživanje pokazuje da osobe koje su preživjele COVID-19, posebno starije odrasle osobe i pacijenti koji nisu hospitalizirani, imaju povećan rizik od sindroma kroničnog umora, što naglašava potrebu za sveobuhvatnom skrbi za ove ranjive skupine.
